Vatikan će 22. lipnja biti domaćin Svjetskog susreta obitelji na kojem će biti predstavljena „Obitelj (prema) Amoris Laetitia”. Na pitanje uključuje li ovaj novi model obitelji i LGBTQ obitelji i druge „iregularne” unije, glasnogovornik ovog susreta bio je neodređen i nedorečen. Iako ne možemo biti sigurni u smisao ovoga svjetskog susreta, jedno je sasvim sigurno, a to je da su u posljednjih nekoliko tjedana uloženi zajednički napori na promicanju i propagiranju Amoris Laetitia, pobudnicu pape Franje o obiteljima iz 2016. godine.
Prije nekoliko tjedana, održana je konferencija o moralnoj teologiji na Sveučilištu Gregorijana na kojoj se raspravljalo o ovoj papinskoj pobudnici. Ključna tema bila je potreba boljeg prilagođavanja marginaliziranim obiteljima primjenom načela iz „Amoris Laetitia“. U završnoj riječi, argentinski isusovac p. Miguel Yanez je rekao kako je „Amoris Laetitia probudila intelektualni žar u moralnoj teologiji… Od Drugog vatikanskog koncila nismo doživjeli ovakvo papinsko učiteljstvo koje nas poziva da idemo dalje, da napredujemo u razumijevanju morala u sadašnjem kulturnom kontekstu”.
Naravno da se pitate je li p. Yanez pročitao encikliku Veritatis Splendor, značajnu encikliku o moralnoj teologiji koju je 1993. napisao papa Ivan Pavao II?! Očigledno, ta enciklika, dobro utemeljena na Svetom pismu i katoličkoj tradiciji, nije potaknula na veći „intelektualni žar“. Većina moralnih teologa koji su prisustvovali ovoj konferenciji bili su prilično nestrpljivi u pokušaju ukidanja teološkog naslijeđa Ivana Pavla II. Oni se protive njegovom naglašavanju apsolutnih propisa naravnog moralnog zakona. Poput p. Yanez, oni preferiraju fleksibilniju moralnu teologiju- koja odgovara „trenutnom kulturnom kontekstu”.
Ostali sudionici koji su bili na konferenciji bili su još eksplicitniji u svome preziru prema Veritatis Splendor. P. Julio Martinez, profesor moralne teologije na Papinskom sveučilištu Comillas, rekao je da je potrebno „razriješiti čvorove koje je Veritatis Splendor napravio u katoličkom moralu”. Veritatis Splendor pokrenuo je „vrlo dubok razvoj moralne teologije uvođenjem koncepta koji nazivamo iskonsko zlo”.
Prema riječima p. Martinez, ovo je „kontroverzan filozofski koncept koji je donio ozbiljne poteškoće moralnoj teologiji”. Papa Franjo je razmrsio te „čvorove“ uvodeći razlučivanje kao katolički način za donošenje moralnih odluka. Prema riječima p. Martineza, „usredotočiti se na razlučivanje kako bi se pronašlo stvarno dobro je nova stvar u moralnoj teologiji”.
U svome govoru kojim je otvorio konferenciju, papa Franjo osvrnuo se na razlučivanje kao način otvaranja prostora za savjest vjernika. I prekorio je one moralne teologe koji se žele „vratiti u prošlost“ iz straha i nedostatka hrabrosti. Takvo povlačenje, kaže papa, ima oblik „prijedloga kazuistike”, pomalo prikrivenih izjavama poput „do ovdje možete, do ovdje ne možete, odavde da, odavde ne”. Ova vrsta kazuistike svojstvena je dekadentnom tomizmu. Ali pravi tomizam, objašnjava papa, „je onaj Amoris Laetitia”.
Ono što postaje sasvim jasno u svim ovim govorima i konferencijama jest da je sveobuhvatni cilj Amoris Laetitia revidirati temelje kršćanske moralne doktrine predstavljanjem novih tumačenja savjesti, milosti i naravi te moralne normativnosti. Ta tumačenja otvaraju vrata moralnom relativizmu i primatu savjesti, koja može stvoriti vlastitu moralnu istinu.
