Uoči prve godišnjice smrti pape Benedikta XVI., njegov biograf Peter Seewald, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji papa Franjo upravlja nasljeđem svog prethodnika.
“Benedikt je vjerovao Franji. Ali bio je gorko razočaran nekoliko puta”, rekao je Seewald u intervjuu objavljenom 27. prosinca.
Papa Franjo je možda pisao “lijepa pisma” svom prethodniku i opisao ga kao “velikog papu”, rekao je Seewald za New Daily Compass. Međutim, u praksi je, rekao je, “izbrisao mnogo toga što je Ratzingeru bilo dragocjeno i drago”.
“Ako doista govorite o ‘velikom papi’ iz uvjerenja, ne biste li trebali učiniti sve što možete kako biste njegovali njegovu ostavštinu? Kao što je Benedikt XVI. učinio s Ivanom Pavlom II.? Kao što danas možemo vidjeti, papa Franjo je zapravo učinio vrlo malo da ostane u kontinuitetu sa svojim prethodnicima”, rekao je Seewald.
Umjesto toga, južnoamerički i isusovački papa želio je izbrisati mnogo od onoga “što je Ratzingeru bilo drago”, prema Benediktovom biografu.
Seewald je ukazao na stroga ograničenja tradicionalne latinske mise od strane pape Franje, poništavanjem apostolskog pisma Benedikta XVI. Summorum Pontificum iz 2007., kojim se priznavalo pravo svim svećenicima da služe misu koristeći Rimski misal iz 1962., koji je na latinskom jeziku.
“Ratzinger je želio pacificirati Crkvu ne dovodeći u pitanje valjanost mise prema Rimskom misalu iz 1969.”, rekao je Seewald. “Način na koji se odnosimo prema liturgiji,” objasnio je, “određuje sudbinu vjere i Crkve.”
Biograf je doveo u pitanje istinitost “tvrdnje da je većina biskupa glasovala za ukidanje Benediktova Summorum Pontificum u svjetskoj anketi”.
“Ono što smatram posebno sramotnim je da papa emeritus nije bio niti obaviješten o ovom činu nego je o tome morao doznati iz tiska. Zadobio je ubod u srce.”
Benedikt je izgradio “mali most do uglavnom zaboravljenog otoka s blagom, koji je do tada bio dostupan samo kroz težak teren. Bila je to stvar bliska srcu njemačkog pape i stvarno nije bilo razloga da se ovaj most ponovno sruši.”
Čišćenje osoblja
Seewald je rekao da je “čistka osoblja” upotpunila sliku: “Mnogi ljudi koji su podržavali Ratzingerov smjer i katoličku doktrinu su ‘giljotinirani’.”
Seewald je posebno problematizirao odnos pape Franje prema nadbiskupu Georgu Gänsweinu, koji je služio i kao dugogodišnji Benediktov tajnik i kao vatikanski prefekt Papinskog doma obojici papa nekoliko godina.
„Bio je to događaj bez presedana u povijesti Crkve, jer je nadbiskup Gänswein, najbliži suradnik vrlo zaslužnog pape, najvećeg teologa koji je ikada sjedio na Petrovoj stolici, sramno izbačen iz Vatikana. Nije dobio ni riječ pro forma zahvale za svoj rad.”
Seewald je primijetio da nadbiskup Gänswein nije izoliran slučaj: „Kad Ratzingerovom pristaši, poput 75-godišnjeg kardinala Raymonda Burkea, preko noći oduzmu dom i plaću bez ikakvog objašnjenja, teško je u svemu tome prepoznati kršćansko bratstvo.”
