U novom intervjuu, biskup Georg Bätzing rekao je kako vjeruje da “velika većina” katolika u Njemačkoj podržava odluke Sinodalnog puta i da ne vidi opasnost od raskola kao rezultat puta kojim ide Crkva u Njemačkoj.
Predsjednik Njemačke biskupske konferencije rekao je da “definitivno” ne vidi taj rizik, smatrajući da po njemu većina ljudi želi graditi “mostove prema društvenoj i kulturnoj stvarnosti našeg vremena”, a ima dojam da oni “koji osobito rado govore o riziku raskola očito žude za tim”.
Ujedno je priznao da su porasli “strahovi i zabrinutost” oko Sinodalnog puta, ali vjeruje da je “upravo zato potrebno više sinodalnosti, u smislu zajedničkog traženja onoga što nam Duh Božji govori i kamo nas vodi.”
„Polarizacija je velika opasnost“, dodao je, „ne samo u društvu nego i unutar Crkve, osobito kada relevantni protagonisti i skupine više ne razgovaraju međusobno“.
U intervjuu svojim biskupijskim novinama, biskup Limburga također je rekao da ne vidi temeljne prepreke Vatikana koje bi stale na put njihovim ambicijama Sinodalnog puta, unatoč izričitom protivljenju Rima njemačkim planovima za osnivanje stalnog sinodalnog vijeća- koje bi učinkovito konsolidiralo radikalne promjene koje će proizaći iz sinodalnog puta.
Vatikan vjeruje da bi takvo tijelo, preko kojeg bi biskupi i laici upravljali Crkvom u Njemačkoj, poništilo odluke biskupa u svojim biskupijama i tako potkopalo njihov autoritet.
Međutim, biskup Bätzing je rekao da Rim “nije blokirao rad sinodalnog odbora” koji će se sastati u studenom kako bi pripremio, tijekom trogodišnjeg razdoblja, stalno sinodalno vijeće, dodajući da je Vatikan “samo jasno dao do znanja da ne može postojati nikakav sinodalni sabor koji potkopava biskupski autoritet.”
“Ali mi to ne tražimo”, ustrajao je biskup, dodavši kako misli da su zabrinutosti Vatikana neutemeljene, no pitanja još treba razjasniti. „Čak i ako idemo prema zajedničkom savjetovanju i odlučivanju o određenim pitanjima između biskupa i drugih u Crkvi, to ne slabi autoritet biskupa; samo ga jača,” ustvrdio je.
Smatra da takva suradnja s biskupom ne može narušiti njegov autoritet jer je njegova biskupska služba “čvrsto utemeljena na katoličkom poimanju Crkve i također cijenjena od strane vjernika”. No važno je, smatra on, da se takvim novim odnosom upravlja transparentno, jer tvrdi da se zlouporabi ovlasti može suprotstaviti samo “kroz sudjelovanje, transparentnost, odgovornost i kontrolu. Sve se vrti oko toga.”
Vatikan je priopćio da ni Sinodalni put, ni tijelo koje on imenuje, ni biskupska konferencija, “nemaju nadležnost uspostaviti ‘sinodalno vijeće’ na nacionalnoj, biskupijskoj ili župnoj razini”. Takvom se tijelu usprotivio i njemački kardinal Walter Kasper koji je ustvrdio da sinode, koje djeluju poput “vrhovnog vijeća”, nemaju temelja u cjelokupnoj povijesti Crkve niti u teologiji. “To ne bi bila obnova nego nečuvena inovacija”, rekao je prošlog lipnja.
Biskup Bätzing također je komentirao pismo kardinala Arthura Rochea, prefekta Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, koje je u ožujku poslao Njemačkoj biskupskoj konferenciji u kojem se odbija dopuštanje laicima da propovijedaju i krste. Sinodalni put pozvao je biskupsku konferenciju da izradi propise koji bi dopustili takvu novinu, ali biskup Bätzing je rekao da je pismo kardinala Rochea samo ponovilo ono što je već rekao biskupima u studenom tijekom njihovog posjeta ad limina.
Ipak, rekao je da će biskupi od Rima zatražiti indult, ili posebnu dispenzaciju, kako bi laicima bilo dozvoljeno propovijedati na misi s obzirom na “posebnu situaciju u našoj zemlji”. Također je naglasio kako je na kraju svog pisma kardinal Roche rekao da biskupi moraju “tražiti daljnju raspravu o tom pitanju”, zaključivši da vjeruje da je kardinal vidio da je to pitanje još uvijek otvoreno.
U svakom slučaju, tvrdio biskup Bätzing, “teološki kvalificirani i pastoralno kompetentni” muškarci i žene propovijedaju u Njemačkoj “dugo vremena” i vjeruje da “ne samo da se ova praksa ne bi trebala ograničiti ili povući”, nego da im to treba dopustiti znajući da imaju biskupov pristanak i u “skladu s važećim zakonom”.
Bätzingovi blagoslovi
Također u intervjuu, biskup Bätzing je naglasio da će, nakon što su sudionici Sinodalnog puta glasovali za odobrenje blagoslova istospolnih parovau ožujku, dopustiti takve blagoslove u svojoj biskupiji. Rekao je da je “dobra liturgijsko-pastoralna pomoć” i dalje potrebna, također “jasno dajući do znanja da blagoslov ne može biti vjenčani obred ili sakrament. Tu stoji granica.” Njegovi su planovi u suprotnosti s presudom Vatikana iz 2021. u kojoj se kaže da Crkva nema ovlasti provoditi takve blagoslove jer, između ostalih razloga, Bog “ne blagoslivlja i ne može blagoslivljati grijeh”. O ulozi žena u Crkvi rekao je kako se nada da će one imati pristup “svim procesima odlučivanja crkvenog života”, te da podržava đakonat za žene i ne želi im “zatvoriti vrata” svećenstva.
Ali, čini se da je biskup Bätzing svjestan da radikalne rezolucije proizašle iz Sinodalnog puta, koji on tako favorizira, vjerojatno neće nikada biti u potpunosti prihvaćene od strane univerzalne Crkve. Rekao je da ga teško opterećuje što on i njegova braća biskupi nisu uspjeli “pridobiti manjinu koja se ne slaže do samog kraja”, te da, iako su sastanci Sinodalnog puta završili, put je “daleko od kraja” jer pitanja treba razjasniti na razini svjetske Crkve i zato se “moraju dovesti u Rim”. Također je priznao da vizija Sinodalnog puta za zajedničko savjetovanje i donošenje odluka s biskupima mora biti “u skladu s mogućnostima kanonskog prava”.
Na kraju, biskup Bätzing istaknuo je svoju vjeru u sinodalni proces, rekavši kako vjeruje da “nema alternative nastavku istinske, poštene i učinkovite sinodalnosti za stvaranje dobre budućnosti za našu Crkvu pod vodstvom Duha Svetoga”. Zato je, dodao je, “jako uzbuđen” zbog nadolazeće svjetske sinode o sinodalnosti u listopadu, na kojoj će biti sudionik.
Komentar kardinala Grecha
Ali u intervjuu ovog tjedna za EWTN News, kardinal Mario Grech, generalni tajnik Biskupske sinode, naglasio je da njemački sinodalni put nije analogan Sinodi o sinodalnosti te da se sastanak u listopadu neće temeljiti na odlukama koja je nedavno izradila njemačka crkva.
„To su dva različita crkvena iskustva“, istaknuo je kardinal Grech. „Jedan u Njemačkoj pokušava se pozabaviti pitanjima koja su stalni izazovi za Crkvu u Njemačkoj. A drugi je za cijelu Crkvu. A teme su apsolutno različite.”
Kardinal Grech također je priznao da je Sinodalni put izazvao široku zabrinutost u ostatku globalne Crkve.
“Nažalost, sinodalni put u Njemačkoj šalje negativne vibracije u cijeloj Crkvi”, rekao je. “Bio sam u Africi, bio sam u Bangkoku i slušao sam ljude koji su bili potpuno zabrinuti zbog onoga što se događa u Njemačkoj.”
