Naslovnica Društvo Budućnost za obitelj: Nova tehnološka strategija za desnicu

Budućnost za obitelj: Nova tehnološka strategija za desnicu

Novo razdoblje tehnoloških promjena je pred nama. Ono prijeti istisnuti čovjeka i učiniti obitelj nepotrebnom, kako funkcionalno, tako i biološki. Ali ovaj protunaravni ishod nije nužan. Konzervativci moraju pozdraviti dinamične inovacije, ali bi se trebali suprotstaviti uvođenju tehnologija koje potkopavaju dobro čovjeka. Moramo usvojiti politike koje uzdižu obitelj u primarnu jedinicu tehnološkog napretka. Naš bi cilj trebao biti obnovljeno i funkcionalno kućanstvo za XXI. stoljeće.

Tehnologija je namijenjena osnaživanju čovjeka. Vidjeli smo, međutim, da ako se njome ne upravlja ispravno, tehnološki napredak počinje ometati ljudski procvat i prijeti čovjeku i obitelji. Mnoga od najvažnijih političkih pitanja današnjice potaknuta su moralnim implikacijama novih tehnologija: Treba li ljudski život umjetno stvoriti ili uništiti? Može li osoba promijeniti spol? Treba li digitalna opscenost biti dostupna svim uzrastima u ime slobode govora? Trebaju li poslovi koji uzdržavaju obitelji biti automatizirani? Moramo pronaći mudre načine upravljanja tehnologijom kako bismo čovjeka, dostojanstvo i opće dobro zadržali kao središnje ciljeve naše politike. Moramo osigurati da nove tehnologije služe čovjeku i obiteljima, a ne obrnuto.

Međutim, tehnologije koje trenutno koristimo nisu dizajnirane za služenje obiteljima. Razvijeni su za postizanje vojnih, birokratskih i korporativnih svrha, bez obzira koji učinak imaju na obitelji. Američka tehnologija potkopala je moralni autoritet roditelja, prokreativni potencijal supružnika i sposobnost obitelji da oblikuju svoje zajednice; također je trivijalizirao informacije (proces učenja), odnose među ljudima i omogućio je outsourcing poslova koji su nekoć podržavali zdravu bračnu kulturu među siromašnom-radničkom klasom. Ova kriza utječe na gotovo svaki aspekt našeg nacionalnog života. Obitelj stvara društvo, a kultura uspješnih obitelji neophodan je uvjet društvenog zdravlja. Narod koji je neprijateljski raspoložen prema obitelji, neprijateljski je raspoložen prema sebi.

Konzervativci bi se trebali zalagati za politike koje podržavaju ekonomske inovacije, ali moramo priznati da tržište nije uspjelo proizvesti tehnološki poredak koji uzdiže obitelj. Dapače, taj ga je poredak prečesto napadao u korijenu.

Kao znanstvenici, pisci i stručnjaci za razne znanstvene discipline, vjerujemo da javna politika treba usmjeriti tehnologiju prema procvatu obitelji i čovjeka. Naši zakoni i propisi moraju težiti oblikovanju tehnološkog poretka koji osigurava funkcionalnu ekonomsku ulogu za kućanstvo, štiti ljudsku spolnost, nagrađuje brak, obogaćuje djetinjstvo, čuva roditeljski i društveni autoritet, omogućuje prakticiranje slobode i oplemenjuje naš zajednički život. Ova ljudska dobra fundament su za uspješne obitelji i moraju se čuvati i unapređivati usred revolucionarnih tehnoloških promjena. U tu svrhu nudimo sljedećih deset vodećih načela za osnaživanje obitelji putem tehnologije:

  • Poštivanje naravnog ciklusa smrtnosti liječeći ili ublažavajući kronične bolesti umjesto težnje za radikalnim produljenjem života i odbijanjem umjetnog ubrzavanja smrti.
  • Podržavanje žena u njihovoj sposobnosti začeća, trudnoće, rađanja i njegovanja djece, umjesto pokušaja zaobilaska bioloških datosti i svođenja ženskih reproduktivnih organa na iznajmljivanje.
  • Zaštita ljudske spolnosti od stalne trivilizacije i dehumanizacije putem nasilne pornografije, digitalne prostitucije, izlaganja djece neprimjerenim sadržajima, deepfakes videozapisa, AI spolnih suputnika/ica i robota za zadovoljavanje spolnih nagona.
  • Raditi na tome da mlade naraštaje istrgnemo iz stiske društvenih medija i pametnih telefona te potaknimo osobni razvoj i interakciju među njima; držati tvrtke odgovornima za dizajniranje platformi za potkopavanje dobrobiti mladih naraštaja i iskorištavanje najosjetljivijih faza razvoja djetinjstva; i ukloniti zaslone iz učionica dok obnavljamo upotrebu fizičkih knjiga i mehaničke umjetnosti.
  • Suprotstaviti se političkoj ekonomiji ovisnosti ugrađenoj u softvere i korisnička sučelja pametnih uređaja (telefona), koja kapitaliziraju kompulzivno korištenje, nadzor i bestjelesne odnose. Poticati rastuće tržište pametnih uređaja koji nude samo alate za produktivnost i povezanost, istovremeno osiguravajući da pametni telefoni nisu obavezni za sudjelovanje u našem gospodarstvu ili društvu, već ostaju izbor potrošača.
  • Donijeti zakone prema suvremenoj kulturi u digitalnom dobu dajući građanima vlasništvo nad vlastitim podacima; mogućnost zaštite privatnosti blokiranjem transformacije svakodnevnih uređaja u sustave nadzora; i zahtijevanje od platformi da izgrade robusne alate koji korisnicima daju transparentnost i izbore o algoritmima koji konstruiraju njihove sadržaje.
  • Davati prednost tehnologijama koje povećavaju autonomiju obitelji putem Zakona o pravu na popravak, softvera otvorenog tipa i dizajna otvorenih platformi, što sve čini tehnologiju manje ovisnom o udaljenim centrima moći. Suprotstaviti se nametanju univerzalnih tehnoloških promjena, kao što je obaveza veće proizvodnje električnih vozila, što potkopava kapacitet i odgovornost lokalnih aktera.
  • Davati prednost tehnologijama koje povećavaju ljudske vještine i poboljšavaju zadovoljstvo radnika u odnosu na one koje degradiraju ili zamjenjuju ljudski rad, čime se povećava produktivnost i povećavaju plaće radničke klase. Uravnotežite tempo automatizacije ulaganjem u oporavak radnih mjesta i razvoj vještina kako bismo poduprli radničke obitelji u najugroženijim djelatnostima.
  • Ubrzati prijelaz na novu ekonomiju koja podržava kućanstva, ukloniti politička ograničenja za nacionalnu proizvodnju i oblikovati Zakone o radu i poreznu politiku za usvajanje fleksibilnih radnih modela koji jačaju obitelji i oživljavaju zajednice, dok također poduzimaju mjere za zaštitu doma od menadžerske pohlepe, što može uzrokovati poremećaje u obiteljskom životu.
  • Pokretati projekte koji potiču čovjekovo kultiviranje i uzdižu ljudski duh, kao što je obnovljeni program svemirskih letova s ljudskom posadom i tehnološki omogućeni ponovni razvoj brojnih zajednica. Ukinuti vladine poticaje koji guraju američki narod prema umjetnim ili virtualnim zamjenama za utjelovljeni život, kao što su subvencije za laboratorijsko uzgojeno meso i režim odgovornosti koji kažnjavaju brojne industrije i gospodarske aktivnosti.

Ova vodeća načela dovest će do duboke i potrebne reforme našeg postojećeg tehnološkog poretka. Kad god tehnologija prestane nadopunjavati ljudska dobra i prijeti postati zamjena za njih, mi smo u opasnosti, tim više kada tehnologija napada ljudski život u korijenu potkopavajući i zamjenjujući obitelj. Obitelj sadi sjeme i tvori temelj budućnosti, kroz rađanje i podizanje djece koja će voditi ljudsku civilizaciju naprijed. Kao takvi, obitelj, tehnologija i dinamična i plodna budućnost su suštinski povezani, a sadašnji sukob između njih mora biti prevladan. Potkopati obitelj znači poništiti budućnost; ojačati obitelj znači ispuniti budućnost mogućnostima, inovacijama i nadom.

Popis autora manifesta i podržavatelja služi u svrhu informiranja javnosti.

Autori ovog manifesta:

Michael Toscano, izvršni direktor Instituta za obiteljske studije (eng. Institute for Family Studies); voditelj inicijative Family First Technology.

Brad Littlejohn, suradnik Centra za etiku i javnu politiku.

Clare Morell, suradnica Centra za etiku i javnu politiku; voditeljica projekta Tehnologija i ljudski procvat, autorica nadolazeće knjige The Tech Exit (lipanj 2025.).

Jon Askonas, profesor političkih znanosti na The Catholic University of America, viši suradnik Foundation for American Innovation.

Emma Waters, viša znanstvena suradnica u DeVos Centru za život, religiju i obitelj pri The Heritage Foundation.

Potpisnici:

Ryan T. Anderson, predsjednik Centra za etiku i javnu politiku.

Erika Bachiochi, suradnica Centara za etiku i javnu politiku; glavna urednica Fairer Disputations.

Oren Cass, osnivač i glavni ekonomist think-tanka American Compass.

Miriam Cates, britanska novinarka, viša suradnica u Centru za socijalnu pravdu i bivša zastupnica u britanskom parlamentu.

Spencer Cox, guverner Utaha.

Matthew B. Crawford, viši znanstveni suradnik Instituta za napredne kulturne studije Sveučilišta u Virginiji.

Christopher DeMuth, ugledni suradnik konzervativnih organizacija (American Though, The Heritage Foundation), vršitelj dužnosti predsjedavajućeg Nacionalne konferencije konzervativizma (eng. National Conservatism Conference).

Patrick J. Deneen, profesor političkih znanosti na University of Notre Dame.

Robert P. George, sveučilišni profesor juristike, direktor programa James Madison za američke ideale i institucije, Sveučilište Princeton.

Mary Harrington, književnica i autorica knjige Feminism Against Progress.

Yoram Hazony, predsjednik zaklade Edmund Burke.

Yuval Levin, voditelj projekata u American Enterprise Institute.

  1. Anthony Mills, viši suradnik i direktor Centra za tehnologiju, znanost i energiju pri American Enterprise Institute; viši suradnik Škole za javnu politiku Sveučilišta Pepperdine.

Joshua Mitchell, Georgetown University.

  1. Albert Mohler Jr., profesor teologije na Southern Baptist Theological Seminary.

C C. Pecknold, profesor teologije na The Catholic University of America.

Nathan Pinkoski, znanstveni novak na Institute for Philosophy, Technology, and Politics.

Ramesh Ponnuru, urednik National Review.

  1. R. Reno, urednik First Things.

Kevin Roberts, predsjednik The Heritage Foundation.

Christine Rosen, viša suradnica American Enterprise Institute.

Leah Libresco Sargeant, književnica i autorica knjige The Dignity of Dependence.

Ari Schulman, urednik The New Atlantis; suradnik Cosmos Ventures.

  1. Carter Snead, profesor juristike i političnih znanosti na University of Notre Dame, suradnik Centra za etiku i javnu politiku.

Eric Teetsel, izvršni potpredsjednik organizacije Center for Renewing America.

Carl R. Trueman, profesor biblijskih znanosti na Grove City College; suradnik Centra za etiku i javnu politiku.

Andrew T. Walker, profesor kršćanske etike i teologije na Southern Baptist Theological Seminary; suradnik Centra za etiku i javnu politiku.

Brad Wilcox, sveučilišni profesor sociologije i viši suradnik American Enterprise Institute.

Izvor