Moć velikih internetskih tvrtki poput Facebooka, Amazona, YouTubea i Twittera nad javnim životom posebna je prijetnja vjerskim skupinama koje se usredotočuju na kontroverzna pitanja poput pobačaja, braka i seksualnosti, izjavilo je nekoliko komentatora na okruglom stolu održanom prošlog tjedna. Te bi se skupine trebale pripremiti za mogućnost cenzure i organizirati učinkovite protumjere, zaključili su.
“Možda ne znate ni sat ni dan kada ćete biti podvrgnuti cenzuri”, rekao je Joshua D. Holdenreid, potpredsjednik i izvršni direktor kalifornijskog Pravnog instituta Napa na okruglom stolu o cenzuri na Internetu.
Holdenreid je rekao kako oni koji su uključeni u javne rasprave “trebaju unaprijed planirati i pretpostaviti da bi sve vjerske organizacije ili organizacije zasnovane na vjeri, a koje djeluju u javnom prostoru i usredotočene su na pitanja koja se odnose na pro-life, brak, seksualnost, kršćansku antropologiju, trebale pretpostaviti da će se kad tad suočiti s ovim nejasnim i proizvoljnim odredbama i uvjetima koji postoje na platformama velikih tehnologija. ”
Holdenreid je dodao da najvjerojatnije neće patiti organizacije koje vode javne kuhinje ili skloništa za beskućnike, već one koje “zastupaju najvažnija kulturna pitanja” i “govore istinu o određenim pitanjima koja nisu u skladu s onim što ljudi u Silicijskoj dolini smatraju potrebnim i primjerenim digitalnom javnom prostoru.”
Još jedan govornik za okruglim stolom, predsjednik EPPC -a Ryan T. Anderson, svjedočio je kako je jedna njegova knjiga uklonjena s Amazona u veljači 2021. Knjiga, “Kad je Harry postao Sally”, nudi filozofsku i moralnu kritiku tvrdnji zagovornika transrodnih osoba.
Anderson je rekao da je njegova knjiga bila visoko rangirana na listama bestselera i da je tri godine bila u prodaji na Amazonu. Uklanjajući njegovu knjigu, tvrdio je, tvrtka nije slijedila vlastite procedure, kao što je prvo kontaktiranje autora i izdavača kako bi ih obavijestili i pokušali doći do rješenja.
Također je doveo u pitanje tvrdnju Amazona da je knjiga prekršila njihovu sadržajnu politiku.
“Pa, kako knjiga nije prekršila sadržajnu politiku prve tri godine?” upitao je. “Nisam se vratio i nešto dopisao.”
Po njegovu mišljenju, “zlouporabom tržišne dominacije se pokušava kontrolirati javni govor, posebno za teme koje su od velikog javnog interesa”. Tvrtke poput Amazona i YouTubea postale su “toliko dominantne u svojim sferama da doista nema alternativnih opcija”, rekao je.
“Koji će izdavač htjeti objaviti knjigu, znajući da bi mogao pasti u nemilost kod kontrolora tržišta koji ima 70% do 80% tržišnog udjela?” upitao je. “Nećemo ni znati koje knjige nikada neće biti objavljene, koji se autori cenzuriraju, koji izdavači nabacuju prijedloge, sve iz straha da ih Amazon neće prodati.”
U jednom izvješću Pravnog instituta Napa navodi se da su organizacije temeljene na vjeri ušutkivane, skinute sa platforme ili cenzurirane “po stopi od najmanje jednom tjedno”.
Ponudio je i neke savjete za ugrožene organizacije. Trebali bi identificirati temeljne usluge koje ovise o „velikoj tehnologiji“, razviti kratkoročni plan za odgovor u slučaju prekida usluga i razviti dugoročni plan za smanjenje ovisnosti o platformama koje su, prema njegovim riječima, „izrazito protiv sadržaja koji se temelji na vjeri.”
Organizacije bi također trebale procijeniti moguće prijetnje svojim financijskim uslugama ako imaju bankovne račune ili obrađuju donacije. Za neke pojedince i skupine pristup financijskoj infrastrukturi, donatorskoj infrastrukturi i komunikacijskoj strukturi također je ugrožen.
Govornici okruglog stola osvrnuli su se na kulturni i politički kontekst ovih kontroverzi.
Big Tech funkcionira kao „svojevrsni divovski terapeut“ koji ima za cilj pomoći ljudima učiniti ih sretnima i spokojinima, dok religija poput kršćanstva „izaziva ljude tamo gdje jesu“ i to je nešto što „ljudima stvara neugodu“.
