Kontroverzni brazilski teolog oslobođenja, Leonardo Boff, bio je glavni govornik na nedavno održanoj trodnevnoj međunarodnoj konferenciji „Franjina Ekonomija”, pod pokroviteljstvom Vatikana, čiji je cilj bio učiniti financije inkluzivnim i održivim.
Prema organizatorima konferencije, cilje je bio predložiti ideje koje se „pokreću i žive za pravednije, bratskije i održivije gospodarstvo te daju dušu gospodarstvu budućnosti”. Oko 2000 ekonomista i poduzetnika mlađih od 35 godina iz cijelog svijeta sudjelovalo je na on-line sastanku.
Bivši franjevački svećenik, Boff, jedan je od najpoznatijih preživjelih pristaša teologije oslobođenja – sinteze kršćanske teologije i socio-ekonomije koja naglašava socijalnu zabrinutost za siromašne i političko oslobađanje potlačenih naroda. Na ovom skupu Boff je govorio o „socio-ekološkoj odgovornosti: globalni pogled, teritorijalne akcije“, zajedno s ocem Vilsonom Grohom, koji radi sa siromašnima u faveli (siromašnoj četvrti) Florianopolisa, na jugu Brazila.
Kongregacija za nauk vjere pod vodstvom kardinala Josepha Ratzingera osudila je pokret teologije oslobođenje zbog, između ostalog, sadržaja koji je „nekritički posuđen” iz marksističke ideologije. Sam Boff jednom je opisao pokret kao prijedlog „marksizma, povijesnog materijalizma, u teologiji“.
Vatikan je 1984. od Boffa zatražio šutnju i poslušnost zbog knjige koju je napisao, istaknuvši da pokazuje „duboko nerazumijevanje katoličke vjere”. Godine 2001. Boff je pontifikat pape sv. Ivana Pavla II. opisao kao „izrazito fundamentalistički”, a kardinala Ratzingera optužio za „vjerski terorizam”. Godine 2013. opisao je Benedikta XVI. kao „anđela smrti u Crkvi“ zbog njegove „fundamentalističke strogosti“.
Ali pod papom Franjom, odnosi s pokretom teologije oslobođenje znatno su zatoplili. Boff tvrdi da njegova knjiga iz 1984., u svjetlu trenutnog pontifikata, sada zvuči „poput pobožnog teksta”, a teologija oslobođenja istaknuta je na prošlogodišnjoj Amazonskoj sinodi.
Papa Franjo, koji je, prema argentinskom povjesničaru Robertu Bosci, u mladosti prihvatio teologiju oslobođenja, ali na „neideološki” način, nakon svog izbora nije gubio vrijeme da u Vatikanu srdačno prihvati neke od njegovih predstavnika i osnivača.
U jednom intervjuu, Boff je rekao da je Franjo od njega zatražio materijal za upotrebu u svojoj enciklici o okolišu Laudato Si iz 2015., te da mu je Sveti Otac naknadno zahvalio na doprinosu tom papinskom dokumentu.
Godine 2019. Franjo je poslao pismo Boffu čestitavši mu 80. rođendan, rekavši da nastavlja čitati njegove knjige i da se moli za Boffa i njegovu suprugu.
Snažni kritičar neoliberalnog kapitalizma, Boff, koji je napustio franjevce i svećeništvo 1992. godine, dugo se zalagao za pravedniju raspodjelu svjetskih resursa i brigu za okoliš.
Prema Juliu Loredu s katoličkog instituta Plinio Corrêa de Oliveira sa sjedištem u Brazilu, Boff je sada „samoprozvani ekoteolog“ kojemu je egalitarizam toliko važan da zahtijeva „promjenu paradigme“ koja se temelji na egalitarnoj koncepciji „univerzalnog bratstva“.
Loredo smatra da ove teme, za koje smatra da su itekako prisutne u Franjinoj najnovijoj enciklici Fratelli Tutti, uključuju to da se Boga smatra „fluidnim” i promjenjivim te usvajanje filozofije egalitarizma koja kaže da čovjek ne smije posjedovati ono što nije bitno za život. Drugim riječima, kaže Loredo, to je drugi oblik socijalizma koji čini „sve siromašne, sve jednake”. Ključ razumijevanja ove konferencije leži u prepoznavanju njezine filozofije prema kojoj je „siromaštvo sredstvo”, ali „cilj je egalitarizam”.
Na vatikanskoj konferenciji za medije, održanoj prošli mjesec, znanstveni direktor konferencije „Franjina ekonomija”, Luigino Bruni, aludirao je na takvu viziju kada je predstavio društvo u kojem je bogatstvo podjednako raspoređeno. „Ušli smo u eru komunalnog bogatstva i potrebna je nova ekonomija”, rekao je, dodajući da su se mladi za nju već „oprijedjelili“. Bruni je nastavio da su „vapaj zemlje i vapaj siromaha – isti krik,” kako nas podsjećaju enciklike pape Franje Laudato Si i sada Fratelli Tutti.
