Otac Stefan Pfluger, poglavar njemačke provincije Svećeničkog Bratstva sv. Pija X. (FSSPX), dao je intervju za katolički tjednik Die Tagespost o odnosu Bratstva s Apostolskom Stolicom.
Nakon smrti biskupa Tissiera de Malleraisa može se pojaviti potreba za ređenjem više biskupa, o čemu će se pregovarati s Rimom.
Osnovano 1970. godine od strane nadbiskupa Marcela Lefebvrea, Svećeničko Bratstvo Svetog Pija X. tvrdi da ima više od 700 svećenika diljem svijeta. Bratstvo je prisutno na svim kontinentima, iako nema kanonski status priznat od Svete Stolice.
Papa Benedikt XVI. olakšao je približavanje 2009. ukinuvši ekskomunikaciju četvorice biskupa koje je zaredio nadbiskup Lefebvre 1988. Papa Franjo poduzeo je još jedan korak 2015. dajući svećenicima Bratstva univerzalnu ovlast za ispovijed. Od 2017. mogu sklapati i ženidbe, pod uvjetom da pastoralno služe vjernicima Bratstva. Prije toga, Bratstvo se uvijek pozivalo na stanje potrebe u Crkvi kako bi opravdalo dijeljenje sakramenata kao što je ispovijed.
Pfluger je uvjeravao Die Tagespost:
Ne želimo se odvojiti od Rima, pripadamo Crkvi. Ne razumijem kako se može parcijalno biti u zajedništvo. Po mom mišljenju, to zbunjuje vjernike Katoličke crkve. Nikad nisam čuo niti jednog predstavnika Crkve ili kanonskog pravnika koji objašnjava što nam to nedostaje da bismo bili u punom zajedništvu.
Povodom nedavne smrti biskupa Bernarda Tissiera de Malleraisa, njemački svećenik komentirao je moguća nova biskupska ređenja:
Trenutno imamo dva pomoćna biskupa. Ne možemo odvojiti pitanje biskupa od temeljnog pitanja o našoj egzistenciji.
Poglavar njemačke provincije objasnio je da će svaka odluka o novim biskupskim ređenjima biti duboko vezana uz pregovore s Rimom, naglašavajući potrebu da crkvena hijerarhija shvati da FSSPX ne nastoji uspostaviti ‘protuhijerarhiju’, nego osigurati kontinuitet svoga poslanja unutar Crkve.
Pfluger je opravdao kontroverzna biskupska ređenja iz 1988., koje je izvršio utemeljitelj bratstva, nadbiskup Marcel Lefebvre, kao hitnu mjeru. Prema njegovim riječima, oni su došli kao odgovor na izolaciju FSSPX-a i uočenu hitnu potrebu za očuvanjem liturgijske i doktrinarne tradicije za koju smatraju da je bila ugrožena nakon Drugog vatikanskog koncila. “Prije nego što se pribjegne ovakvoj mjeri, potreba mora biti očita”, rekao je Pfluger, ističući da bi svako ređenje bez pristanka Rima bilo ekstremna mjera i strana crkvenom mišljenju.
Svećenik je istaknuo da se, iako ne žele donositi jednostrane odluke, nadaju da Rim razumije okolnosti koje bi mogle dovesti do traženja novih biskupska ređenja. U tom je smislu ponovio da “crkveno razmišljanje uključuje učiniti sve što je moguće da Rim da svoj pristanak”. Unatoč dugotrajnim doktrinarnim razlikama, Pfluger je inzistirao na tome da FSSPX Papu i dalje smatra svojim vrhovnim autoritetom i nastoji održavati otvoren dijalog sa Svetom Stolicom pun poštovanja.
