“Treba zapaliti ovu iskru milosti Božje. Treba prenijeti svijetu ovu vatru milosrđa. U Božjem milosrđu svijet će pronaći mir, i čovjek sreću!”
sv. Ivan Pavao II.
U dvije tisuće kršćanstva, samo 36 sveca su počašćeni nazivom “Crkveni naučitelj.” To je najveća titula u Crkvi, dodjeljuje se rijetko, nakon smrti i samo onim svecima koji su u velikoj mjeri pridonijeli nauku Crkve. Među njima su sveti Augustin, sveta Katarina Sijenska, sveta Terezija Avilska, sveti Toma Akvinski, sveti Franjo Saleški i sveta Therese iz Lisieuxa, a zadnja proglašena naučiteljicom Crkve je sv. Hildegarda iz Bingena 2012. godine.
Američki red Marijanskih otaca od Bezgrješnog Začeća vodi inicijativu pri Svetoj Stolici kako bi se taj broj povećao s još jednim imenom – svetom Faustinom Kowalskom, apostolom Božjeg milosrđa.
Trenutno pozivaju vjernika da podrže imenovanje St. Faustine naučiteljicom crkvenog nauka potpisivanjem peticije na svojoj web stranici i moleći za njezin uspjeh. Rezultati će biti poslani Svetoj Stolici.
Ova Godina milosrđa koja počinje 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog začeća, bilo bi idealno vrijeme da se sveta Faustina, koja je pripadala Družbi sestara Gospe od Milosrđa, proglasi novom Crkvenom naučiteljicom.
U intervju za National Catholic Register, vlč. Chris Alar iz Družbe Marijanskih Otaca Bezgrešne Začeće objašnjava:
Što naučitelj Crkve znači?
Naučitelj Crkve je osoba izvanredne svetosti – što je ona i bila – te svetac čije je spisateljsko djelo proglašeno primjerenim i korisnim za vjernike. Danas postoji samo 36 naučitelja Crkve. Znamo da možemo posegnuti za djelima bilo kojeg od njih 36 i primati ispravi nauk Crkve. Kroz njezin život i spise Faustina je u osnovi obnovila i pojasnila otajstvo Božje milosti. I svijet mora znati o njoj kako bi mogao primiti njezinu poruku. U svojoj propovijedi na kanonizaciji, Ivan Pavao II. ju je nazvao darom za cijelo čovječanstvo.
Zašto želite da se Faustina proglasi naučiteljicom Crkve?
Činjenica je, ako je Crkva proglasi naučiteljicom, da bi to pomoglo Crkvi u isticanju važnosti Božjeg milosrđa. Pridonijeti će novoj svijesti – što je i Sveti Otac već učinio proglasivši Godinu milosrđa i naglašavajući važnost Božjeg milosrđa.
Poruka Božjeg milosrđa postoji od početka vremena – od Adama i Eve u vrtu. Ali, u pobožnosti Božanskom milosrđu se nalazi pet novih izvora milosti.
Bog je te nove izvore milosti dao svijetu kroz sv. Faustinu kako bismo mogli dublje živjeti poruke Božanskog Milosrđa. Poruka Božanskog milosrđa nije opcija. Ivan Pavao II. i Benedikt su nam govorili da je ona u središtu Evanđelja, u “srcu evanđelja”.
