Sporno pitanje je argumentirano na skolastički način.
Prvi prigovor. Necijepljeni su doista prijetnja drugima jer će se pandemija nadvladati samo ako postoji imunitet krda, a imunitet krda može se postići jedino ako se veliki postotak populacije cijepi. Stoga, necijepljeni odgađaju postizanje imuniteta krda i odgovorni su za veliki mortalitet uzrokovan odbijanjem cijepljenja koje se može izbjeći.
Drugi prigovor. Poznato je da se SARS-CoV-2 pojavljuje u formi asimptomatskih infekcija, a necijepljena osoba može prenijeti virus na nedužne. Stoga necijepljeni predstavljaju prijetnju drugima.
Treći prigovor. Necijepljeni imaju iracionalan strah od cjepiva koji nije potkrijepljen znanošću. Imaju zavjereničke stavove koji se šire kampanjom dezinformiranja, ugrožavaju javne zdravstvene ustanove i narušavaju društvenu koheziju. Stoga, necijepljeni predstavljaju prijetnju drugima.
Četvrti prigovor. Umanjujući opasnost od virusa, necijepljeni isto tako odbacuju vrijednost epidemioloških zahtjeva, poput društvenog distanciranja i nošenja maski. Njihovo sveukupno bezobzirno ponašanje dodatno doprinosi širenju virusa te velikom mortalitetu. Stoga, necijepljeni predstavljaju prijetnju drugima.
Peti prigovor. Za necijepljene postoji mnogo veća vjerojatnost da će biti hospitalizirani zbog COVID-a i da će patiti od ozbiljnih komplikacija koje će skupo stajati društvo, a to se možda ne bi dogodilo da su cijepljeni. Stoga, necijepljeni predstavljaju prijetnju drugima i trebali bi snositi troškove vlastite zdravstvene zaštite ako ustraju u odbijanju cijepljenja.
(Sed Contra) Ali protiv toga kažem da „zdravima nije potreban liječnik, već bolesnima“. Stoga, budući da su zdravi, necijepljeni nemaju potrebu za cijepljenjem i ne mogu biti prijetnja jer ne moraju učiniti nešto za čime nemaju potrebu.
Odgovor. Necijepljena osoba ne može nauditi, već samo zaražena. Jer necijepljena osoba ne širi bolest zbog toga što nije cijepljena, već samo ako je zaražena, a zaraza ne spada u definiciju necijepljenosti jer su necijepljeni zdravi.
Necijepljena osoba samo je potencijalno, ali nije zapravo zaražena i samo ono što je stvarno može zapravo biti prijetnja. Jer pravna definicija prijetnje se odnosi na „stvarnu i ozbiljnu radnju s namjerom nanošenja štete“, ali necijepljenima štetu mogu nanijeti samo zaraženi, a ne necijepljeni.
————————–
Odgovor na prvi prigovor. Imunitet krda je teoretski model u epidemiologiji koji ne može služiti kao politički cilj javnog zdravstva, jer primjer Mongolije pokazuje da, iako se vjerovalo kako je postignut imunitet krda u borbi protiv ospica kroz široku stopu cijepljenja, ipak je 2015. izbila velika i raširena epidemija ospica. Stoga nemogućnost da se postigne imunitet krda se ne može pripisati bilo kojoj osobi ili skupini.
Odgovor na drugi prigovor. Asimptomatska zaraza COVID-om može utjecati na cijepljene kao i na necijepljene. Nadalje, nemogućnost otkrivanja asimptomatske zaraze je rezultat nedostatka tehnologije. Mnogo je veća vjerojatnost da će se smrtni slučajevi dogoditi u lošim uvjetima osvijetljenosti cesta, no ne smatramo da su noćni vozači javna prijetnja.
Odgovor na treći prigovor. Društvo koje tvrdi da je pluralističko ne može biti ugroženo pluralitetom stavova. Nepovjerenje u javne institucije ne može se smatrati prijetnjom sako zato jer dolazi od necijepljenih, jer se smatra vrlinom (ili barem prihvatljivim društvenim stavom) ako dolazi iz drugih skupina, poput, na primjer, pokreta Black Lives Matter.
Odgovor na četvrti prigovor. Odnos koji je uspostavljen između statusa cijepljenih i usklađenosti s epidemiološkim zahtjevima nije uspostavljen na način koji isključuje zbunjujuće varijable. Nadalje, iako su epidemiološke mjere široko prihvaćene kao oblik javno zdravstvene intervencije, njihovu je stvarnu učinkovitost teško empirijski dokazati. Stoga se necijepljeni ne mogu smatrati prijetnjom koja se temelji na ovoj slaboj povezanosti jer ne postoji dokaziva šteta.
Odgovor na peti prigovor. Veliki broj bolesti i ozljeda može uzrokovati ili pogoršati samo ponašanje pojedinca. Necijepljeni ne predstavljaju veću financijsku prijetnju društvu od onih koji puše, onih koji previše piju, onih koji imaju sportske ozljede, onih koji voze rastreseno, onih koji jedu više nego što bi trebali, onih koji se pretjerano izlažu spolnom odnosu jer prenose bolesti itd…
