„Nedavni vatikanski dokument (Responsa ad dubia) obvezuje samo ‘ukoliko je koherentan s doktrinom i disciplinom Crkve’“, naglasio je kardinal Raymond Burke.
Kardinal Raymond Leo Burke i drugi kanonski pravnici izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnog vatikanskog dokumenta koji ima za cilj oštro ograničavanje tradicionalnih misa i sakramenata, naglašavajući da nije pravno koherentan.
U intervjuu s Edwardom Pentinom za katolički internetski portal National Catholic Register, kardinal Burke raspravljao je i o dokumentu koji je uputio Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata 18. prosinca.
Dokument „Responsa ad dubia“ u vezi motu proprija „Tradictiones Custodes“ je obvezujući „samo utoliko ako je u skladu s naukom i disciplinom Crkve, u skladu s temeljnim načelom regula iuris [vladavinom prava], koja, kada se ne poštuje, čini zakon proizvoljnim oruđem u rukama pojedinaca koji promiču određenu ideologiju ili program”, rekao je kardinal i bivši prefekt Apostolske Signature, najvišeg suda Vatikana.
Dokument, koji je potpisao prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, nadbiskup Arthur Roche, a odobrio ga je papa Franjo, najavljuje ozbiljna ograničenja tradicionalnih sakramenata i tradicionalne latinske mise, nakon Franjinog motu proprio „Traditionis custodes“ iz srpnja 2021. godine. Ali odluka Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata otišla je čak i dalje od motu proprija „Traditiones Custodes“, koja je ukinula univerzalno pravo svećenika da slave tradicionalnu latinsku misu i predlaže uklanjanje stare mise iz rimskog obreda.
Između ostalog, sam dokument „Responsa ad dubia“ u vezi motuproprija „Traditiones Custodes“ zabranjuje tradicionalne krizme i ređenja te ograničava ispovijedi, vjenčanja, krštenja, bolesnička pomazanja i sprovode po starom obredu na „kanonski uzdignute župe”. Dokument isto tako proglašava da svećenici moraju imati određena čitanja na narodnim jezicima u latinskoj misi, dok se u župama ne smije slaviti tradicionalna latinska misa.
Prema kardinalu Burkeu, smjernice Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata su „zbunjujuće“ i „kontradiktorne“ kada se usporede s motu proprijom „Traditionis Custodes“. Dakle, „ono što Kongregacija provodi ne samo da je u suprotnosti s poretkom u Crkvi, već je protivno razumu”, rekao je kardinal.
„Primjerice, Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenta uzima ovlasti koja pripadaju dijecezanskom biskupu, iako motu proprijo Traditionis custodes inzistira da dijecezanski biskup zna što je najbolje za dobro duša”, nastavio je kardinal.
Kardinal je dodao da je „primarna odgovornost dijecezanskog biskupa brinuti se za dobro duša, u skladu sa stalnim naukom i disciplinom Crkve”. Papa nema „apsolutnu moć“ da biskupima oduzme legitimne ovlasti, rekao je kardinal.
„Responsa ad dubia“ nema „pravne snage u sebi“
„Responsa ad dubia“ sama po sebi nema zakonodavne snage, temeljenu na crkvenom zakonu i pravilima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, istaknuo je Pentin. Isto tako je izvijestio da je National Catholic Register iz više izvora saznao da dokument „Responsa ad dubia“ napisan bez konzultacija s Papinskim vijećem za zakonodavne tekstove, institucijom zaduženom za tumačenje (kanonskih) zakona Crkve.
Sam dokument nije objavljen u službenom glasilu Svete Stolice, Acta Apostolicae Sedis. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata još je 1969. godine naznačila da se dokument kao „Responsa ad dubia“ ne može priznati kao službeni dok se ne objavi u službenom glasilu Crkve, prema Pentinu.
Pravna politika Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata „izričito“ pokazuje da nedavni dokument „Responsa ad dubia“ zapravo „nema zakonodavnu snagu“, rekao je o. Pius Pietrzyk, O. P., profesor kanonskog prava na Papinskom fakultetu Bezgrešnog začeća, koje se nalazi u Dominikanskoj kući za studije u Washingtonu, D.C.
„One samo izražavaju razmišljanje i praksu Kongregacije o određenom pravnom pitanju”, rekao je svećenik za National Catholic Register. „Stoga, za razliku od motu proprija „Traditionis Custodes“, dokument kao „Responsa ad dubia“ sam po sebi nema pravnu snagu”.
Otac Pietrzyk je naglasio kako Papa ima „pravo i ovlast regulirati liturgiju univerzalne Crkve” u granicama papinske moći. Liturgijska konstitucija Drugog vatikanskog koncila, Sancrosanctum Concilium, tvrdi da „regulacija svete liturgije ovisi isključivo o autoritetu Crkve”, naime, Apostolske stolice i ordinarija.
Ali prefekt Kongregacije nipošto nema iste ovlasti kao Papa, rekao je otac Pietrzyk. Premda nadbiskup Roche „obavlja zamjensku vlast koja potječe od pape”, on nema „zakonodavnu moć – to jest, ne uspostavlja novi, univerzalno obvezujući zakon”.
Dokument „Responsa ad dubia“ je zapravo „izraz mišljenja” o tome kako Kongregacija misli da bi biskupi trebali primjenjivati motu proprij „Traditionis Custodes“, zaključio je svećenik, dodajući da su „biskupi i pastiri slobodni, i pravno i moralno, doći do drugog zaključka, nakon uvažavanja mišljenje Kongregacije za bogoštovlje i sakramente, te s obzirom na pastoralne prilike u njihovim lokalnim zajednicama”.
Dokument iz prosinca izaziva dodatnu zabrinutost među kanonskim pravnicima, prema National Catholic Register, uključujući pravne norme koncelebracije i pravo na slavljenje tradicionalnih krizmi i ređenja.
Dokument „Responsa ad dubia“ izjavljuje da tradicionalni svećenici ne smiju odbiti koncelebrirati misu, iako kanon 902 kaže da su svećenici „potpuno slobodni slaviti euharistiju pojedinačno”. Smjernice dodatno namjeravaju ukinuti pravo biskupima da dozvole korištenje Pontificale Romanum iz 1962. godine, koji se koristi za ređenja i krizme po starom obredu.
Međutim, motu proprijo „Traditionis Custodes“ ne spominje Pontificale Romanum. „Motu proprijo „Traditionis custodes“ nije ograničio ili ukinuo te dozvole i stoga dijecezanski biskupi mogu slobodno nastaviti koristiti ih u skladu s tim normama, unatoč suprotnim izjavama u dokumentu „Responsa ad dubia“, rekao je o. Pietrzyk za Register.
