…vrlo je važno da sada formiramo kreativnu manjinu u društvu. To je nešto o čemu je Benedikt XVI. govorio nekoliko puta.
Nizozemska je jedna od najsekulariziranijih zemalja u Europi. Ali nije uvijek bilo tako, naravno. Između 1860. i 1960. Crkva u Nizozemskoj je cvjetala – zapravo, prema nekim procjenama, jedan od 10 misionara u svijetu bio je Nizozemac.
Ali ubrzo nakon tog razdoblja život Crkve u Nizozemskoj počeo je opadati. U 1980-ima 37% nizozemske djece bilo je kršteno u Katoličkoj Crkvi – danas ih je manje od 3%.
U Nizozemskoj nije neobično ući u dječji vrtić, trgovinu ili restoran i brzo shvatiti da je to mjesto nekada bila crkva.
Nizozemska je također poznata po tome što je jedno od najprogresivnijih društava na svijetu, kao prva zemlja koja je legalizirala homoseksualne brakove, a također prednjači po pitanju pobačaja, eutanazije, legalizacije prostitucije i narkotika.
No, unatoč tim poteškoćama neki katolici kažu da vide znakove nade za budućnost.
Jedan od njih je kardinal Wim Eijk, nadbiskup Utrechta.
Kardinal Eijk je prošli tjedan razgovarao sa portalom The Pillar u Utrechtu – o svojoj viziji budućnosti Crkve u Nizozemskoj, sinodi o sinodalnosti i evangelizaciji.
”Dakle, sekularizirani smo, ali postoje dobri znakovi. Manje nas je, ali ljudi koji ostaju u Crkvi sve su vjerniji. To je zato što ostaju samo ljudi koji su uvjereni u katoličku vjeru i imaju osobni odnos s Kristom.
Ako nismo načisto s vjerom, tko će propovijedati Evanđelje? Tko će braniti nauk Crkve? Kao biskupi i svećenici, moramo biti jasni.
I pomaže vidjeti kako, unatoč sve manjem broju vjernika, svake godine mladi ljudi odlučuju postati katolici u ovoj zemlji, a često postaju kršćani s vatrom Duha Svetoga u sebi, dobri, aktivni kršćani koji čine nešto za Crkvu, te imaju osobni život molitve.
Trebamo izreći klasični nauk Crkve, koji će biti istinit zauvijek. Bile su istinite, istinite su sada i bit će istinite i ubuduće.
Ne bismo trebali odustati, jer znamo da nijedna kultura neće ostati zauvijek. Sada živimo u hiperindividualističkoj kulturi koja neće ostati zauvijek. Proći će i to jednog dana.
Stoga je vrlo važno da sada formiramo kreativnu manjinu u društvu. To je nešto o čemu je Benedikt XVI. govorio nekoliko puta.
Kroz Isusovo evanđelje imamo odgovore na izazove u svakom razdoblju u svijetu. Kada je Crkva kreativna manjina, ona može utjecati na nastanak nove kulture i kristijanizirati tu kulturu.
Dakle, ne odustajem.
Ali, vidite posljedice sekularizacije i individualizma i među članovima Crkve. Katolici u zapadnom svijetu žive u ovoj kulturi i, prema tome, pod utjecajem su te kulture.
Stoga ne čudi da neki od njih – osobito kada im je osobna vjera slaba – prihvaćaju vrijednosti i ideje današnjeg društva.
Neki od njih se nadaju da će, na primjer, sinoda dovesti do promjene doktrine.
Evangelizacija će biti plodonosnija ako je uključen svaki član zajednice. Dakle, glavno pitanje je kako potaknuti osobnu vjeru u Krista svih članova zajednice.
Naše župe također moraju postati misionarske. Naši svećenici trebaju biti misionari u svojoj župi. Oni moraju naviještati Evanđelje mnogim ljudima koji su izgubili svoju vezu s Crkvom i izgubili vjeru ili čija je vjera jako oslabljena.
Očekujem da ćemo do 2028. imati malu Crkvu, ali Crkvu mlađih, uvjerenih katolika.
To je kreativna manjina koja može kristijanizirati kulturu.
Jednom mi je moj duhovnik rekao da smo se vratili u dane Djela apostolskih. Crkva se i tada razvijala u vrlo teškim okolnostima, a bila je vrlo mala Crkva”.
