Foto: journalistenwatch.com
Kardinal Rainer Maria Woelki, nadbiskup Kölna, javno je kritizirao čelnike stranke Alternativa za Njemačku (AFD) zbog izjava protiv Islama, istaknuvši da “onaj tko kaže ‘da’ crkvenim tornjevima također mora reći ‘da’ gradnji minareta“.
Kardinal je izravno odgovorio zamjenci predsjednika AFD-a Beatrix von Storchu, koja je za Frankfurter Allgemeine izjavila da je “Islam sam po sebi politička ideologija koja nije u skladu s Ustavom.” U svom odgovoru, Woelki je sugerirao da su sve religije jednako dobro prilagođene njemačkoj kulturi i pravnom sustavu.
“Vjera Islama je kompatibilna s njemačkim ustavom, jednako kao Judaizam ili Kršćanstvo“, ustvrdio je kardinal.
No, ova perspektiva se itekako kosi s promišljanjima jednog drugog njemačkog prelata o odnosu Islama i zapadnih demokracija.
Mnogi su upoznati s predavanjem pape Benedikta u Regensburgu, ali Benediktova razmišljanja o odnosu Islama i Zapada traju desetljećima i pokazuju godine istraživanja i promišljanja.
Benedikt je često inzistirao na stajalištu da sve religije nisu iste, te da se ne integriraju jednako dobro u zapadno društvo. U svojoj enciklici Caritas in veritate (Ljubav u istini), Benedikt tvrdi da sve religije ne pružaju jednaki doprinos razvoju pojedinaca i društva. Neke ga, u stvari, mogu i ometati.
“Vjerska sloboda ne znači vjerski indiferentizam“, napisao je, “niti implicira da su sve religije jednake.“
Benedikt je također predložio da u cilju zaštite općeg dobra, politička vlast mora na neki način prepoznati razlike među religijama.
“Razlučivanje je potrebno s obzirom na doprinos kultura i religija“, Benedikt je istaknuo, “osobito od strane onih koji imaju političku moć“.
Čak i prije nego je postao papa, Joseph Ratzinger je pisao o razlikama između religija, ističući da postoje “devijantni, alternativni oblici religija“, kao i “patološki” oblici religije. Pisao je o religijama koje su “očito bolesne” i o religijama koje su “destruktivne za čovjeka“, pogotovo ako su se odvojile od razuma. Tvrdio je kako se s odmakom religije od razuma “patološki oblici religije stalno povećavaju”.
Štoviše, u svojoj kritici Islama, kardinal Ratzinger je sugerirao da muslimansko razumijevanje ljudske osobe i društva ima malo zajedničkog s judeo-kršćanskim svjetonazorom koje oblikuje zapadno društvo.
Ratzinger je objasnio kako odnosi između “društva, politike i religije imaju sasvim drugačiju strukturu u Islamu“, nego na Zapadu. Štoviše, u svom neznanju o temeljima Islama, mnogi na Zapadu čine pogrešne pretpostavke, jer percipiraju Islam iz kršćanske perspektive.
Velik dio današnje rasprave u vezi Islama na Zapadu, piše Benedikt, “pretpostavlja da sve religije u osnovi imaju istu strukturu, da se sve uklapaju u demokratski sustav sa svojim pravilima i mogućnostima.“
Ipak, to nije u skladu s činjenicama, tvrdi Ratzinger, nego “u suprotnosti sa suštinom Islama, u kojem jednostavno nema odvajanja političke i vjerske sfere, koja postoji u kršćanstvu od samog početka“.
Ratzinger je dalje objasnio u čemu se sastoje bitne razlike.
“Islam u potpunosti organizira život koja je potpuno drugačija od našeg; on obuhvaća jednostavno sve. Tu je vrlo značajna podređenost žena muškarcu; islam je vrlo usko povezan s kaznenim pravom, odnosno, vjerski zakoni reguliraju sva područja života, što je u suprotnosti s našim modernim idejama o društvu“….
„U tom smislu, može iscrpiti slobode koje naši ustavi daju, ali njegov krajnji cilj ne može biti: Da, sada smo i mi tijelo s pravima, sada smo i mi prisutni u društvu baš kao katolici i protestanti. U takvoj situaciji, [islam] ne bi postigao status u skladu s njegovom unutarnjom prirodom; to bi bilo odmetnuće od samoga sebe.”
Iako nikada nije govorio kako muslimani ne bi trebali biti prihvaćeni u Europi ili da bi im na bilo koji način pravo na vjersku slobodu trebalo biti smanjeno, Ratzinger je ipak upozorio da Zapadnjaci moraju imati jasno shvaćanje kako Islam “nije samo još jedna denominacija koja se može slobodno uključiti u područje pluralističkog društva”.
