Vatikan je odlučio zabraniti latinski, tradicionalni jezik Katoličke Crkve, na većini euharistijskih slavlja u bazilici svetog Petra!?!
Katolički blog MessainLatino.it objavio je vijest izjave koju je mons. Franco Camaldo napisao u ime kardinala arhiprezbitera bazilike sv. Petra, kardinala Maura Gambettija, O.F.M., kojega je papa Franjo imenovao novim arhiprezbiterom početkom ove godine.
Camaldo je napisao da su nova pravila koja su stupila na snagu 9. lipnja, zapravo rezultat sastanka Vatikanskog kaptola i temelje se na onome što je bilo „predloženo“ na sastanku, tj. ona su rezultat „zrelog promišljanja“.
Od 29. lipnja, napisao je Camaldo, euharistijska slavlja slijedit će postupak koji se već koristi u „papinskim slavljima“. To znači da će se svete mise slaviti samo na „talijanskom“, s dopuštenjem da se čitanja i molitve vjernika izgovaraju na „raznim modernim jezicima“.
Latinski jezik će biti dopušten samo u „utvrđenim dijelovima“ mise kao: „Kyrie, Gloria, Sanctus, Pater Noster i Agnus Dei“.
Nova pravila primjenjivat će se i na recitiranje liturgije časa, jer u bilješci stoji da se takav oblik molitve „može slaviti i na talijanskom jeziku“, iako zadržavajući gregorijansku melodiju. Zadržat će se ponešto od latinskog jezika, ali samo za „himan, antifonu, Benedictus, Magnificat i molitvu Oče naša“.
Ova se promjena neće odmah dogoditi kao što su promjene viđene sa misnim slavljima, već će se dogoditi u „bliskoj budućnosti“, jer je potrebno vrijeme za pripremu potrebnih „knjižica“.
Mons. Camaldo je dao daljnju smjernicu vezanu za raspored dnevnih misa u Vatikanu, rekavši da će članovi kaptola koncelebrirati na sv. misi u 7:30 ujutro, nakon čega će uslijediti zajedničko recitiranje jutarnje službe časa. Članovi kaptola isto tako mogu koncelebrirati na sv. misi u 17 sati.
Za članove kaptola nisu predviđene privatne mise.
Povećan je antagonizam prema latinskom jeziku
Najnovija pravila dolaze nakon proljetnih smjernica za privatne mise i tradicionalne latinske mise u Vatikanu. Pismom od 12. ožujka naglo su „otkazane“ privatne mise, dok su mise sa narodom jeziku ograničene na koncelebracije na određenim oltarima između sedam i devet sati, a slavljenje izvanredne forme (ili latinske mise) je ograničeno na mali oltar u kripti, isto tako od sedam do devet sati ujutro.
Kardinal Gambetti izdao je 22. lipnja izjavu pokušavajući pojasniti raniju izjavu koja nije imala njegov potpis. Njegov je ton sugerirao nešto veću slobodu od prijašnjeg pisma (od 12. ožujka), jer je napomenuo da će svećenicima biti dozvoljena misna slavlja na drugim oltarima, a ne samo na određenima, povodom svetkovina ako se posmrtni ostaci sveca/svetice čuvaju u bazilici.
Zahtjevi za privatnim misama procjenjivat će se od slučaja do slučaja, napisao je Gambetti. Međutim, upozorio je da takva dopuštenja neće postati norma, rekavši da se mora paziti da „ono što je iznimno ne postane uobičajeno, narušavajući namjere i značenje Učiteljstva“.
Gambetti je isto tako najavio da se „mora učiniti sve što je moguće kako bi se ispunile želje vjernika i svećenika, onako kako je utvrđeno u Motu propriju Summorum Pontificum“, iako nije obrazložio kako bi takva odredba izgledala u praksi.
Dokument Drugog vatikanskog koncila o liturgiji, Sacrosanctum Concilium, odredio je u 36. stavku da „posebnim zakonom koji ostaje na snazi, u latinskim obredima treba sačuvati upotrebu latinskog jezika“.
Dok stavak 56. kaže da „treba poduzeti korake kako bi vjernici mogli zajedno izgovarati ili pjevati na latinskom jeziku one dijelove mise koji se na njih odnose”.
U dokumentu se isto tako navode upute za upotrebu latinskog jezika u liturgiji časova: „U skladu sa stoljetnom tradicijom latinskog obreda, svećenici trebaju zadržati latinski jezik u liturgiji časova“. Prema dokumentu Sacrosanctum Concilium odobravalo se samo u „pojedinačnim slučajevima“ recitiranje časoslova na narodnom jezicima, u slučajevima kada je loše vladanje latinskim jezikom predstavljalo „ozbiljnu prepreku ispravnoj molitvi časoslova“.
Upravo je sam Gambetti pisao prošlog tjedna o „važnosti razumijevanja jezika u liturgiji“ za hodočasnike u Vatikan. Neke statistike ne smještaju čak ni talijanski u petnaest najčešće govorenih jezika na svijetu.
Rastu glasine o zabrani tradicionalne latinske mise
Ograničavanje latinskog jezika u Vatikanu dolazi zajedno s izvješćem internetskog portala Paixa Liturgiquea, prema kojemu je kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, u razgovoru s grupom kardinala o izvanrednom obliku mise, rekao da „moraju stati na kraj ovoj misi!“. Izvješće nije dalo jasnije detalje o vremenu ili razlogu komentara.
Nadalje, internetski portal Paix Liturgique je isto tako napisao da je nadbiskup Arthur Roche, novi prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, protivnik tradicionalne mise, u razgovoru s ravnateljima engleskih govornih sjemeništa u Rimu i članovima kurije uz smiješak rekao da je Summorum Pontificum praktički mrtav! Da će vratiti moć biskupima, ali ne i konzervativnim biskupima.
Navodno je Papa Franjo završio treći nacrt dokumenta koji će ograničiti upotrebu onoga što je poznato kao izvanredni oblik rimskog obreda.
