Nadbiskup George Gänswein, prefekt papinskog domaćinstva i osobni tajnik pape emeritusa, izjavio je da nema neslaganja između Benedikta XVI. i Franje oko pitanja pričesti za razvedene i ponovno vjenčane vjernike.
U intervjuu za njemački magazin “Christ & Welt“, nadbiskup Gänswein je rekao kako je ideja da postoji suprotnost između dvojice papa na tu temu “umjetna”.
Pa je dodao: “Ja ne dijelim taj dojam. To stvara umjetne podjele koje ne postoje. Papa je prvi jamac i čuvar nauka Crkve, pa tako i prvi pastir. Nauk i pastoral nisu u suprotnosti, oni su poput blizanaca“.
Nadbiskup Gänswein je izjavio kako bi bilo “apsurdno” sugerirati da su Franjine doktrinarne tvrdnje u suprotnosti s onima njegovog prethodnika. “Jedna je stvar jasnije istaknuti pastoralne napore, onda kada situacija to zahtijeva. Nešto je sasvim drugo napraviti promjenu u učenju. Ja mogu djelovati pastoralno osjetljivo, dosljedno i savjesno samo kada to činim na temelju ispravnog katoličkog nauka. Sakramenti nisu prepušteni diskreciji pastira, nego su od Gospodina dani Crkvi. To osobito vrijedi za sakrament braka“.
Nadbiskup je također odbacio sugestiju da je Benedikt XVI. promijenio zaključak eseja o pričesti za razvedene i ponovno vjenčane, koji je napisao 1972. godine, kako bi se utjecalo na izvanrednu sinodu. “Revizija spomenutog članka iz 1972. je bila dovršena i poslana izdavaču davno prije Sinode. Ne smije se zaboraviti da svaki autor ima pravo na izmjene u svojim spisima. Svaka informirana osoba zna da papa Benedikt nije dijelio zaključke navedenog članka još od 1981., što je više od 30 godina! Kao prefekt Kongregacije za nauk vjere to je jasno izrazio u raznim komentarima“.
Odbačene su i glasine koje su kružile, a po kojima su neki kardinali za vrijeme Sinode o obitelji zatražili intervenciju samog Benedikta, što je nadbiskup Gänswein proglasio “čistom izmišljotinom“.
Nadbiskup je u intervjuu za časopis priznao kako mu je bilo teško nakon što je Benedikt XVI. podnio ostavku. “Iskreno rečeno, odluka mi je teško pala. Nije to bilo lako u sebi prihvatiti. Borio sam se, ali je ta teškoća već odavno prošla.” Pa dodaje: ” Na dan njegova izbora za papu, obećao sam da ću mu biti od pomoći u Vita et u morte. Naravno, u to vrijeme nisam uzimao mirovinu u obzir . No, obećanje još uvijek vrijedi i dalje će vrijediti.“
Nadbiskup Gänswein je istaknuo kako unatoč kritičkom govoru koji je papa Franjo dostavio kuriji prije Božića, između njih i pape nije bilo svađe, pa kaže: “Naravno, bila je to poslastica za medije. Tijekom govora sam već vidio naslove: Papa kori kurijske prelate; Papa je svojim suradnicima održao bukvicu! Nažalost, javnost je stekla dojam kako je postojao jaz između Pape i kurije. Taj dojam obmanjuje, ne poklapa se sa stvarnošću. No, govor je sve to poljuljao“. Kako je Papa sada već dvije godine u službi i poznaje Kuriju- „očito je ovo smatrao nužnim.“
Reakcije iz kurije su se “kretale od iznenađenja, do šoka i nerazumijevanja“. Papini božićni govori su do sada uvijek bili kraći pregled već učinjenog u godini na izmaku, i kratki plan onoga što tek treba napraviti. No ovaj put papa Franjo im je izložio ispit savjesti. I on sam se zapitao „od koje si se ti bolesti zarazio?“ aludirajući na 15 bolesti kurije koje je papa naveo. Na upit novinara treba li kurija proći jedne velike duhovne vježbe pod Franjinim vodstvom, odgovorio je da su oni već „duže u tome“. Ustvrdivši da je vidljivo da kod papa Franje, kao isusovaca – „dominira duhovnost njihovog utemeljitelja, sv. Ignacija Loyolskog“.
Na pitanje na što papa Franjo stavlja akcente u svom pontifikatu i u kojem smjeru vodi Crkvu, nadbiskup Gänswein je odgovorio da se smjer može vidjeti u dokumentu „Evangelii gaudium“, a akcent je papa stavio na misije i evangelizaciju.
Što se tiče odnosa s medijima, iako se nadbiskup slaže da postoje neke nezgodne izjave sadašnjeg pape, a koje je vatikanski glasnogovornik trebao kasnije pojašnjavati, on se ipak koristi njima mnogo bolje nego njegov prethodnik.
