Najkontroverzniji dio nove apostolske pobudnice pape Franje – Amoris Laetitia (Radost ljubavi) – može se ograničiti na skromnu fusnotu, ali implikacija je jasna: papa je otvorio vrata prijedlogu kardinala Waltera Kaspera da u nekim okolnostima rastavljeni i ponovno vjenčani katolici mogu ponovno imati pristup sakramentima, uključujući i euharistiju.
Na taj je način papa zauzeo poziciju protivnu onoj njegovih prethodnika, prije svega pape sv. Ivana Pavla II., koji je odlučno odbacio tu ideju u svojoj apostolskoj pobudnici Familiaris Consortio. Papa Benedikt, dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, također se dotaknuo ovoga pitanja, te je bio definitivno protiv liberalizacije Crkvine prakse.
Tek se u osmom poglavlju ove povijesno duge apostolske pobudnice papa izravno bavi pitanjem o kojem Crkva raspravlja posljednje dvije godine – od kada je kardinal Kasper, na osobni poziv pape Franje, istaknuo svoj kontroverzni prijedlog u govoru konzistoriju kardinala u Vatikanu.
Tekst završnog dokumenta (ili relatio) prošlogodišnje sinode o obitelji izazvao je zabrinutost među nekim sinodskim ocima jer poziva na ideju “unutarnjeg foruma” glede debate oko razvedenih i ponovno oženjenih. Ovu su ideju koristili neki teolozi kako bi govorili u korist toga da pokajnik koji ustraje u objektivno grešnom stanju može razlučiti, u privatnom razgovoru sa svom ispovjednikom, da je njegova subjektivna krivnja ograničena, te da bi mu se zato mogao vratiti pristup sakramentima.
U jučer izašloj pobudnici, papa Franjo prihvatio je i proširio ovaj argument.
Iako se u 8. poglavlju govori o dubljoj “integraciji” onih u “neregularnim zajednicima” u život Crkve, u glavnom dijelu teksta papa ostavlja značenje ove fraze manje više dvosmislenim. Međutim, on daje jasan odgovor na kraju fusnote za 305. paragraf, gdje kaže da ova “integracija” može “u određenim slučajevima” uključivati pristup sakramentima, uključujući i euharistiju.
Govoreći o problemu integracije ljudi u neregularnim zajednicima, papa kaže da bi bilo nemoguće utvrditi “opća pravila”, na primjer preko kanonskoga prava. Umjesto toga, papa potiče pojedince da razluče svoje individualne okolnosti u “unutarnjem forumu” – tj. u privatnoj konzultaciji sa svojim svećenikom – i slijedeći smjernice utvrđene od strane biskupa.
