Taman kada sam pomislio da će se Crkva u Hrvata obuzdati od bilo kakvih komentara i iznošenja stavova o nadolazećoj Sinodi o obitelji i pitanju rastavljenih u Crkvi, pa tako pričekati Papine zaključke na samom kraju i bezuvjetno se složiti s njim, Kršćanska Sadašnjost je organizirala tribinu o ovom pitanju kako bi nam teolozi sa Bogoslovnog fakulteta mogli objasniti o čemu je riječ i što bi se moglo očekivati od ove sinode. Priznajem da sam ostao zbunjen pojedinim djelovima izlaganja jer su ostala nedorečena (to je u tesktu boldano), ali ostavljam vam da sami donesete svoj sud.
Zagreb, (IKA) – Ususret Biskupskoj sinodi o obitelji koja će se održati u listopadu ove godine, tema lipanjske i posljednje tribine Teološki četvrtak bila je posvećena problemu rastavljenih u Crkvi. Tribina u organizaciji Kršćanske sadašnjosti održana je 26. lipnja u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. O temi su govorili dr. Josip Grbac, profesor moralne teologije na Teologiji u Rijeci te dr. Danijel Crnić, s katedre pastoralne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Na samome početku izlaganja dr. Grbac je iznio svoja očekivanja o rješenju aktualnih problema rastavljenih o kojima će se raspravljati na nadolazećoj listopadskoj sinodi. Nerazriješivost braka i pristup razvedenih sakramentima, izlagač smatra dvjema bitnim točkama u sinodalnoj raspravi. Podsjetio je na neke teškoće, osobito pri prosudbi kanonskoga suda o valjanosti braka, a kao jedno od najvažnijih pitanja u toj prosudbi dr. Grbac naveo je pitanje o težini osobne savjesti. Smatra da je moralna smrt braka bolnija od fizičke smrti supružnika te od sinode očekuje redefiniciju pojmova ratum et consummatum. Izlagač je mišljenja da u obzir treba uzeti i kvalitetu konsenzusa, koja bi se trebala propitivati kroz određeno vrijeme. Spomenuo je i neke od prijedloga njemačkih biskupa, poput pripuštanja rastavljenih sakramentima ako je povratak prvome braku nemoguć, ako drugi brak već dugo traje, a nadošla su i djeca za koju postoji nova moralna obveza.
S pastoralnoga aspekta je govorio dr. Danijel Crnić, koji temeljnim pastoralnim pitanjem u toj problematici smatra konkretnu pomoć župnih zajednica rastavljenima i ponovno civilno vjenčanima. Naglasio je pripadnost rastavljenih osoba Crkvi, unatoč njihovom osjećaju isključenosti. Iznijevši neke teške pastoralne probleme s kojima se rastavljeni suočavaju, predavač je promišljao o mogućnosti nove pastoralne paradigme. Dr. Crnić kao ispravan put u postavljanju nove pastoralne paradigme vidi u spajanju Kristovog nauka s pastoralnim milosrđem u životu Crkve (nudi li on to Kasperovo riješenje?).
Voditelj tribine bio je don Anton Šuljić.
