Ne jenjava zazor među katoličkim intelektualcima protiv teologa i kardinala Waltera Kaspera, predsjednika emeritusa Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana i njegovog prijedloga da se omogući razvedenima i ponovno vjenčanim vjernicima pričest nakon “razdoblja pokore”.
Pisac i kolumnist Francesco Agnoli, u podužem uvodniku katoličkog lista Il Foglio naziva Kasperov prijedlog, iznesen na Konzistoriju kardinala 20. veljače, “neshvatljivim” i jasnim napadom na vjerodostojnost Svetog Pisma.
“Zar doista vjerujete, kardinale, da će jedan prijedlog koji potkopava brak, i to na Zapadu gdje se sve već raspada, učiniti ikoga sretnijim? “- upitao je Agnoli Kaspera.
“Zar vi stvarno mislite da se ti koji su prekršili zajedništvo s muškarcem ili ženom u svom životu (i djecom koja su rođena), mogu vratiti u potpuno zajedništvo s Bogom, ako im svećenik da Euharistiju?“
“Zar stvarno mislite da možemo spasiti sve bolesnike u ovoj velikoj poljskoj bolnici, što Zapad zaista jest … samo rekavši pacijentu da mu je sad udobno? Da odanost više nije apsolutna vrijednost?“
Kritičari smataju kako bi Kasperov prijedlog stvorio neku vrstu crkvene inačice “civilnog zajedništva“, po kojem bi se drugi brak mogao “tolerirati” , ali ne i sakramentalno potvrditi.
Crkva temelji svoj nauk na Kristovim riječima zapisanim u evanđeljima, a u 19 poglavlju evanđelja po Mateju čitamo: “Zbog tvrdoće srca vašega dopusti vam Mojsije otpustiti žene, ali od početka ne bijaše tako. A ja vam kažem: Tko otpusti svoju ženu – osim zbog bludništva – pa se oženi drugom, čini preljub.“
Ali Kasper, kojega mnogi smatraju vođom “liberalnog” krila u Crkvi, rekao je: “Pitanje je dakle kako Crkva može odražavati nedjeljivo jedinstvo Božje vjernosti i milosrđa u svom pastoralnom djelovanju.”
“Ovo milosrđe”, rekao je kardinal Kasper, prisiljava nas na stvaranje “nove paradigme u pastoralnom radu“.
“Nakon brodoloma grijeha, osoba ne bi trebala imati drugi brod na raspolaganju, nego splav“, rekao je Kasper.
Agnoliova kolumna je postala samo najnovija u nizu ogorčenih odgovora na ovaj prijedlog, onih katolika koji kažu da bi rezultat samo bio brodolom Crkve u kojem bi svećenici bili natjerani da djeluju protiv svoje savjesti i katoličkog učenja tako da svjesno oskvrnjuju Euharistiju. Prema Agnoliu, Kasperov prijedlog ne dolazi iz katoličkih izvora nego iz protestantske teologije.
Profesor Danilo Castellano, filozof na Sveučilištu u Udinama, rekao je za Il Foglio kako su Kasperove sugestija jednostavno u suprotnosti s crkvenim razumijevanjem Božjeg oproštenje. Da bi “tzv. razvedeni i ponovno oženjeni zazvali i primili milosrđe” piše Castellano, “moraju priznati svoju krivnju (kao David) i tražiti oprost. Sine qua non u ovome je samo napuštanje stanja grijeha. Zapravo, Bog ne samo da daje ‘drugu šansu’, nego i beskonačan broj mogućnosti za oprost. Međutim, On ne može oprostiti onima koji namjeravaju tvrdoglavo ostati u grijehu.“
Dok većina upozorava kako će Kasperove sugestije rezultirati “napuštanjem” katoličkog učenja o nerazrješivosti braka, Castellano ide dalje, rekavši da bi to značilo i “odustajanje” od njega. Postao bi tako nepotreban magisterijumu i, naposljetku, nepotrebno bi bilo da sinoda i raspravlja o tome.
Castellano tako identificira Kasperovu teologiju s protestantizmom, pogotovo s naukom Martina Luthera koji nije vjerovao da Bog iskorjenjuje grijeh neke osobe nego ga samo ignorira opraštanjem. Kasperova verzija “milosti”, rekao je, u stvari je “Luteranska milost: Milost koja ne podrazumijeva preliminarno i nužno napuštanje grijeha nego jedino samopovjerenje da ga Bog više ne uzima u obzir”.
No, “ako milosrđe treba shvatiti kao ravnodušnost Boga prema grijehu, onda bi utjelovljenje, muka i smrt Isusa Krista na križu bila apsurdna, doista neshvatljiva”, rekao je Castellano.
