Naslovnica Crkva Njemačka biskupija proširuje ulogu laika u izboru biskupa

Njemačka biskupija proširuje ulogu laika u izboru biskupa

Münster će postati najnovija njemačka biskupija koja eksperimentira s proširenjem uloge laika u odabiru novog biskupa.

Dijecezansko vijeće izabrat će 16 laika 7. veljače, koji će pomoći u identificiranju triju kandidata za nasljednika biskupa Münstera, Felixa Genna, izvijestio je portal kirche-und-leben.de.

Genn, koji 6. ožujka navršava 75 godina, ponudio je svoju ostavku papi Franji 18. listopada 2024. tijekom audijencije na marginama sinode o sinodalnosti u Rimu.

Münster slijedi primjer biskupija Paderborn i Osnabrück u nastojanju da laicima dodijeli jasno definiranu ulogu u imenovanju novih biskupa.

Poticaj za povećanje uključenosti laika inspiriran je kontroverznim njemačkim sinodalnim putem, koji je 2022. donio rezoluciju pozivajući na veću uključenost “Božjeg naroda mjesne crkve u imenovanje biskupa”.

Ovaj je napor dodatno potaknut sinodom o sinodalnosti 2023.-2024. u Rimu. Završni dokument sinode, koji je odobrio papa Franjo, navodi da su delegati izrazili želju “da Božji narod ima veći glas u odabiru biskupa”.

Protivnici veće uključenosti laika izražavaju strah da bi to politiziralo izbor biskupa, potencijalno stvarajući podjele među lokalnim katolicima koji podržavaju različite kandidate.

Crkveno pravo već dopušta laicima sudjelovanje u ograničenoj mjeri u imenovanju biskupa. Kanon 377 §3 kaže da apostolski nunciji — papini ambasadori — mogu tražiti mišljenja “laika istaknutih po mudrosti” o potencijalnim kandidatima.

Rezolucija sinodalnog puta pozvala je katedralne skupine — koji igraju značajnu ulogu u odabiru njemačkih biskupa — da surađuju s izabranim tijelom koje predstavlja “cijeli Božji narod u biskupiji” kako bi odredili popis prikladnih kandidata koje se onda šalje Vatikanu.

No, njemačke biskupije suočile su se s izazovima u provedbi rezolucije jer su imenovanja biskupa regulirana konkordatima, ili formalnim sporazumima, koje su pojedine njemačke države potpisale sa Svetom Stolicom prije i nakon ujedinjenja Njemačke 1871.

Biskupija Münster, na sjeverozapadu Njemačke, uređena je Pruskim konkordatom. Prema konkordatu, članovi katedralne skupine sastavljaju popis kandidata koji se putem nuncija šalje Vatikanu. Nakon što Vatikan vrati popis od tri imena, 16 članova kaptola s pravom glasa bira sljedećeg biskupa Münstera.

Na sastanku dijecezanskog vijeća 3. studenog 2023., članovi katedralnog kaptola vlč. Antonius Hamers i vlč. Stefan Sühling rekli su da žele “ojačati sudjelovanje laika u imenovanju biskupa Münstera, koliko to dopuštaju kanonske odredbe i takozvani Pruski konkordat, koji regulira izbor”.

16 laika koje izabere dijecezansko vijeće — opisano kao “najviše sinodalno tijelo” biskupije — sastat će se s 16 članova katedralnog kaptola kako bi razgovarali o idealnom profilu novog biskupa, nakon čega će razgovarati o konkretnim kandidatima.

Na temelju rasprave, katedralni kapitol sastavit će svoj popis kandidata i poslati ga nunciju.

“Iako ne smijemo izravno uključiti laike u sastavljanje popisa, ne bismo uvodili postupak u ovom obliku da nam mišljenja laika nisu važna”, rekli su Hamers i Sühling.

Izvor