Kardinalova sedma knjiga govori o sedam sakramenata i kako da katolik poboljšava svoj duhovni život. Posebna pažnja u knjizi je usmjerena prema Sv. misi, tj. Euharistiji.
Intervju s kardinalom Sarahom emitiran je na EWTN-ovom programu Vaticano u nedjelju 27. studenog. U tom intervjuu za ETWN News, kardinal Sarah je rekao da kršćani na Zapadu ne bi trebali uzimati vjersku slobodu i slobodu bogoslužja zdravo za gotovo.
„Prijetnje vjerskoj slobodi imaju različite oblike. Bezbrojni mučenici i dalje umiru za vjeru diljem svijeta”, rekao je kardinal Sarah. „Ali vjerska sloboda je isto tako ugrožena na Zapadu”. „Nije riječ o otvorenoj prijetnji ili mržnji prema vjeri“, dodao je, već o „implicitnom protivljenju kršćanstvu“.
U intervjuu je gvinejski kardinal ukazao događaje iz Knjige izlaska, koja govori o deset pošasti, odlasku Hebreja i uništenju Egipta. Ti su se događaji dogodili, rekao je, „kako bi Božji narod imao slobodu štovati Boga na ispravan način”.
„Vjersku slobodu ne smije se uzimati zdravo za gotovo, ugrožavati je ili zanemarivati”.
Kardinal Sarah razgovarao je za EWTN News ranije ovog mjeseca, o svojoj najnovijoj knjizi, Katekizam duhovnog života, koju je izdala EWTN na engleskom jeziku u listopadu. Kardinalova sedma knjiga govori o sedam sakramenata i kako da katolik poboljšava svoj duhovni život. Posebna pažnja u knjizi je usmjerena prema Sv. misi, tj. Euharistiji.
„Trebamo se okupiti na svetoj misi i primiti našeg Gospodina u Euharistiji”, rekao je kardinal Sarah u jednosatnom intervjuu u Rimu. Kritizirao je ono što je nazvao širokim prihvaćanjem drakonskih ograničenja mogućnosti slavljenja sv. mise tijekom pandemije COVID-a 19. „Ne smijemo zaboraviti da je Euharistija izvor i vrhunac kršćanskog života”, istaknuo je kardinal.
„Prilagodba”, nastavio je kardinal, „je ponekad neophodna. Suočit ćemo se s drugim pandemijama i izvanrednim situacijama, a bit će i rasprava o tome kako to najbolje riješiti u odnosu na euharistijsko slavlje. Ovo je dobro. Liberalna demokracija zahtijeva raspravu, ali nikada se ne smije zaboraviti ili zanemariti važnost našeg štovanja Boga tijekom rasprave. Liberalna demokracija ne smije zaboraviti Boga”.
Kardinal Sarah bio je prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata od studenog 2014. do veljače 2021., kada je papa Franjo prihvatio njegovu ostavku. Kardinal je Papi podnio ostavku u lipnju 2020., u trenutku kada je napunio 75 godina, kako nalaže kanonsko pravo. Dok je bio prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, kardinal Sarah bio je najviši rangirani afrički prelat u Vatikanu.
Kardinal Sarah je rekao kako njegova knjiga poseban fokus stavlja na sakramente, molitvu i križ.
„Kršćanski život”, rekao je kardinal, „mora se graditi na tri stupa: križu, hostiji i Djevici Mariji. To su tri stupa na kojima morate graditi kršćanski život”.
Kardinal je rekao da mu je to što je bio prefekt Kongregacije za bogoslužje i disciplinu sakramenata jasno pokazalo važnost liturgije kao velikog i jedinstvenog trenutka „susreta s Bogom licem u lice i On ga je preobrazio u dijete Božje i istinskog štovatelja Boga”. „Liturgija”, dodao je kardinal, „mora biti lijepa, mora biti sveta i mora biti tiha“. Upozorio je da se sv. misa ne smije pretvoriti u “spektakl” ili okupljanje prijatelja, skidajući fokus sa štovanja Boga.
„Poticat ću da liturgija postaje sve više svetija i tiša, jer Bog šuti, a Boga susrećemo u tišini, u klanjanju“, rekao je kardinal. „Mislim da je odgoj naroda Božjega za liturgiju vrlo važan. Možemo pokazati ljudima ljepotu, biti pobožni i šutjeti u liturgiji, u kojoj se produbljuje naš susret s Kristom.”
Kardinal Sarah je isto tako pohvalio tiho euharistijsko klanjanje kao priliku za susret s Kristom na način koji može „stvarno promijeniti naše živote”. Komentirajući suvremeno društvo, kardinal je rekao kako je „Bog zaboravljen”.
„Živimo kao da Bog ne postoji. Posvuda vlada pomutnja. Previše toga je nejasno u našim životima, sam smisao naših života je sveden na apsolutni individualizam i potragu za prolaznim zadovoljstvom”. Kršćani bi, rekao je kardinal, trebali odgovoriti vraćanjem osnovama vjere.
„Potrebno nam je povlačenje od svijeta, povlačenje u pustinju, gdje možemo ponovno naučiti osnove monoteizma, objavu Isusa Krista, njegovu riječ, prisjetiti se naših grijeha, naše ovisnosti i potrebe za njegovim milosrđem“, rekao je kardinal.
Kardinal Sarah je rekao da nas Bog, preko svoje Crkve i sakramenata „vodi u sve dublji odnos s njim. I svi imamo potrebu ponovno se upoznati s njegovim dubokim darom, a to je njegova ljubav”. Vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u Euharistiji, rekao je, jedno je od temeljnih uvjerenja Crkve, bez kojeg ona „gubi smisao svog postojanja”.
„Crkva nije društvena organizacija koja bi samo trebala rješavati probleme migracije ili siromaštva”, nastavio je kardinal. „Crkva ima božanski cilj, a to je spasenje svijeta”.
„Ako Krist ne prebiva u Crkvi, opipljivoj, vidljivoj, sakramentalnoj, kakvu onda dobru vijest imamo ponuditi svijetu? Što je smisao evangelizacije?” Kardinal Sarah je zatim rekao: „Kada kršćani zaborave zašto su kršćani, zajednica mora propadati. Zaboravlja se Evanđelje i kršćanstvo gubi iz vida svoju svrhu”.
Kardinal Sarah je rekao kako duhovni rat koji se sada vodi nije ništa drugačiji od onih ratova koje je Crkva prije vodila, čak iako mnogi biskupi i svećenici zaboravljaju podsjetiti vjernike na duhovnu realnost. Naše oružje u ovom ratu, objašnjava kardinal, je riječ Božja.
Postoji potreba „svaki dan obraćati se Bogu, ne samo radi utjehe usred svjetovnih nevolja, već zato što u potpunosti ovisimo o njemu u kozmičkoj borbi. Svi smo mi vojnici u ratu, priznali mi to ili ne. Dobro je da svi osvijestimo tu činjenicu i svaki dan se uvjeravamo da se borimo na strani Boga”, rekao je kardinal.
Kardinal je u najnovijoj knjizi Katekizam duhovnog života, rekao da bi knjiga trebala biti odgovor na „nejasnoće u našem vremenu, kako za izvanjski svijet, pa čak i za samu Crkvu“. „Vidio sam potrebu za prikazom nekih razmišljanja o duhovnom napretku i borbi u našim duhovnim životima. Napredak u našem osobnom i intimnom odnosu s Isusom Kristom.”
Kardinal je dodao kako knjiga daje odgovore na „velike potrebe našeg vremena“. „Svatko od nas mora se neprestano truditi da se približi Isusu Kristu, da se vratiti njegovoj riječi i jednostavnoj vjeri. To je najbolje učiniti u jednostavnosti pustinje, prepoznajući ovisnost o Bogu i želju za susret s njim i darom njegove ljubavi i njegove milosti, kojom nas je privukao sebi“, rekao je kardinal. „Upravo zato sam odlučio napisati ovu knjigu (Katekizam duhovnog života)“.
