Pogledajmo oko sebe. Mnogo ljudi ne misle više na Boga, Tvorca ovoga svijeta. Život mnogih ljudi protivi se zakonima Boga i Crkve. Obitelji propadaju radi nećudorednosti, novinstvo je zlo, kazališta su širitelji pokvarenosti, državnici u mnogočemu loše upravljaju. Ni škole, ni moda, ni znanost, ni umjetnost, ni izlozi ni gospodarstvo nije velikim dijelom u skladu sa Božjim zakonima. No od svih suvremenih zala jedno je između najvećih: zlo novina i knjiga.
Zašto je suvremeno društvo u tako očajno lošem položaju? Glavni je razlog što čovjek sam sebe smatra Božanstvom, a o živomu Bogu ne vodi više računa. Ovaj krivi filozofski sustav (kriva nauka) da je čovjek neovisan od Boga (bilo kao pojedinac, bilo kao član društvene zajednice) širi: 1. racionalizam, 2. naturalizam, 3. liberalizam.
Tko hoće doći do korijena suvremenom društvenom zlu i izliječiti ga, mora znati što svaka od spomenutih zabluda znači.
1. Racionalizam je onaj filozofski sustav (nauka) koji tražeći istinu posve zaobilazi vjeru. Latinska rijeć ratio znači razum. Racionalist kaže: Ja mogu naći istinu. Što me se tiće što o tome kaže katolička vjera! Na primjer: Oženio sam se. Nisam zadovoljan sa svojom ženom, lijena je. Ostavit ću je i uzet ću drugu ženu za života prve žene. Imam zdrav razum: meni vjera ne treba biti tutor, sam najbolje znam što je za mene dobro. – Eto vidite ovaj filozofski sustav racionalizma (zdravog razuma bez vjere) vlada danas u svijetu i stoga je zavladavao veliko privatno i javno nećudoređe. Naravno, posljedice racionalizma u političkomu pogledu jesu tiranija (nasilje) i socijalizam. – Mi katolici kažemo: Razum i vjera su dva dobra druga koja se slažu i pomažu. Ako se hoću proveseliti, razum kaže; ne idi u birtiju, a vjera razumu dovikuje: Dragi pobratime, imaš pravo jer u birtiji ćeš se napiti i tako uvrijediti Boga… Sam razum bez vjere mora zabludjeti, a vjera u razumu ima moćnoga pomoćnika. – Kao katolici zbacujemo racionalizam i hoćemo da našim životom ne vlada samo razum, već vjera i razum. Stoga ako ne želimo biti racionalisti, moramo se, nakon što smo svojim razumom razmislili, pitati prije svakog čina: „A što o tome kaže Crkva Božja?“
2. Naturalizam je onaj filozofski sustav koji niječe istočni grijeh i proglašava da je ljudska narav po svojoj biti neiskravena i dobra. Naturalisti ovako mudruju: svi su ljudi dobri i posve jednaki. Ako smo svi dobri i jednaki, e onda jedan čovjek nema pravo zapovijedati drugome. Ako je onaj čovjek jednak meni, zašto da ga slušam. Ja ću sam sebe slušati; a jer ipak u društvo mora biti netko tko zapovijeda, ja ću slušati samo onoga koga sam sebi izaberem. Prema tome, sva vlast dolazi od naroda (a ne od Boga), a kada vidim da mi se ta vlast ne sviđa, dignut ću revoluciju, zbacit ću vlast i izabrati nove nosioce vlasti. – Mi katolici odgovaramo: Nije istina da su svi ljudi dobri po naravi, već uslijed istočnog grijeha u čovjeku ima mnogo pokvarenosti. Nije istina da su svi ljudi jednaki u društvu. Protivno je istina: Muškarac je spretniji za ratovanje, politiku, a žena za odgoj djece, kuhanje i slično. – Nije istina da sva vlast dolazi od naroda. Svaka vlast dolazi od Boga. Otac u obitelji zapovijeda u ime Božje, gospodar u dućanu ravna svojim namještenicima jer je to Božja volja; i u državi, gdje narod kod izbora određuje onoga koji će vladati, dotićni minister – kada određuje nešto razborito – zapovijeda u ime Božje i katolik je dužan pokoriti mu se i u tom je slučaju revolucija zabranjena.
3. Liberalizam (libertas znači sloboda) je na području politike te javnog i privatnog ćudoređa pokušaj da se: a) posve zaobiđe vjera i kršćanska objava (racionalizam!) i b) i da se živi kao da ne postoji istočni grijeh (naturalizam!). – Liberalizam u politici kaže: Što me se tiču božanski i crkveni zakoni! Dokinimo nedjeljni počinak, zabranimo svećenicima podučavati vjeronauk u školama; dopustimo kinematografima oblijepiti ulice najgadnijem slikama; ne branimo novinarima tiskati najsramotnije romane; dozvolimo poduzetnicima otvarati javne kuće, kupališta za muško i žensko i javne plesne škole s divljačkim plesovima. – Prema tome liberalizam daje u političkom pogledu slobodu svakome zlu da se širi, i budući da se osniva na filozofskom sustavu racionalizma (to jest priznanje samo razum, a zabranjuje vjeru), brani Crkvi da se ona upleće u državni život. Kako se vidi, taj liberalizam je pravo krivovjerje jer naglašava ove slobode: slobodu sve misliti, sve vjerovati, sve govoriti, sve naučavati, sve pisati, sve činiti. – Kao katolici borimo se protiv tog liberalizma. Liberalac kaže: Sve je slobodno što mi se prohtije. Katolik kaže: Sloboda se sastoji u tome da čovjek čini samo ono što vodido istine i dobrote. _ Sve ostalo nije sloboda, već razuzdanost.
blaženi Ivan Merz – Orlovski vjesnik, Zagreb, 15.1.1928