Odluka Vatikana da nametne ograničenja vođama laičkih udruga naizgled nije nerazumna. Nova se politika bavi problemima koji su se pojavili u nekim laičkim pokretima kada su dugoročni čelnici zlorabili svoj autoritet. Teoretski bi trebao pružiti nove perspektive koje papa Franjo priželjkuje i čuvati se od uvlačenja moći koje se pribojava.
Međutim, nova politika mogla bi se sukobiti i s nekim moćnim prirodnim silama: snagama ljudske prirode i crkvene povijesti. Nekim vrlo uspješnim organizacijama (unutar Crkve, kao i u svijetu uopće) dugi niz godina upravljaju njihovi osnivači: nadahnuti karizmom utemeljitelja i vođeni njegovom vizijom. U mnogim slučajevima to dugoročno vodstvo djeluje uspješno.
Bit će zanimljivo vidjeti kako Dikasterij za laike, obitelj i život provodi novo pravilo, u svjetlu načina na koji se slična pravila rutinski ignoriraju u rimskoj kuriji.
U veljači 2018. papa Franjo iznio je nove smjernice za ostavke crkvenih čelnika, rekavši da bi vatikanski dužnosnici, kao i dijecezanski biskupi, trebali podnijeti ostavke kad navrše 75. godinu života. Iako je dopuštao mogućnost neprihvaćanja te ostavke, Papa je jasno rekao da će vatikanski dužnosnici biti imenovani na petogodišnji mandat, koji se neće rutinski obnavljati. Dakle, na papiru su vremenska ograničenja već na snazi za Rimsku kuriju.
Sada pogledajte glavne službe u Kuriji:
Državnom tajniku, kardinalu Pietru Parolinu, nedostaje dob za umirovljenje, sa 66 godina. Ali istu je dužnost obnašao od 2013. godine: osam godina.
Prefekt Kongregacije za biskupe, kardinal Marc Ouellet, proslavio je ovaj tjedan 77. rođendan; tako je dvije godine iznad normativne dobi za umirovljenje. U istom je uredu od 2010. godine: jedanaest godina.
Prefektu Kongregacije za kler, kardinalu Beniaminu Stelli, bliži se 80. rođendan, a na toj je funkciji od 2013. (Za sada ostaje na mjestu iako je njegova zamjena imenovana danas.)
Prefekt Kongregacije za katoličko obrazovanje, kardinal Giuseppe Versaldi, ima 77 godina, a na toj je funkciji od 2015. godine.
Prefekt Kongregacije za vjeru, kardinal Joao Braz de Aviz, “ima samo” 74 godine, ali na toj je funkciji od 2011. godine.
Prefekt Kongregacije za istočne crkve, kardinal Leonardo Sandri, ima 77 godina i na toj je funkciji od 2013.
Prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Luis Ladaria, tu je dužnost obnašao tek od 2017. godine, tako da još uvijek djeluje unutar svog petogodišnjeg mandata. Ali on ima 77 godina: prešao je dob za umirovljenje.
Među prelatima koji su na čelu glavnih vatikanskih kurija, samo su kardinal Tagle (evangelizacija), kardinal Semeraro (kauze svetaca) i nadbiskup Roche (bogoslužje) mlađi od 75 godina i služe unutar svojih prvih 5 godina mandata.
Pogledajmo malo stanje kod Vijeća kardinala – tijelo koje savjetuje Papu u vezi s ustrojem Kurije – i tu vrijedi isti obrazac. Kardinal Oscar Maradiaga ima 78, a kardinal Sean O’Malley 77; obojica su na funkciji od 2013. Kardinali Reinhard Marx, Oscar Gracias i Giuseppe Bertello mlađi su, ali svi su na svojim mjestima već osam godina. Kardinal Pietro Parolin pridružio se Vijeću 2014. godine.
Dakle, solidna većina najviših dužnosnika Vatikana – koje je Papa imenovao i zadržao – i dalje obnaša dužnost unatoč činjenici da formalno njihov mandat krši opća pravila koja je sam papa Franjo postavio. Ispostavilo se da poštivanje normi zapravo nije norma. Trebamo li očekivati nešto drugačije s vodstvom laičkih udruga?
