U najnovijoj knjizi o životu blaženog pape Ivana Pavla II. nalazi se i jedan od rijetkih intervjua s papom emeritusom Benediktom XVI. iz siječnja ove godine.
Razmišljajući o teologiji oslobođenja, papa u miru Benedikt XVI. je rekao: “I u Europi i u Sjevernoj Americi, bilo je uobičajeno mišljenje kako je to bila podrška siromašnima i, zbog toga se smatralo da sigurno mora biti odobrena”.
Međutim, “to je greška”, izjavio je umirovljeni prvosvećenik, dodavši da “Siromaštvo i siromašni jesu, bez sumnje, postavljeni u središte teologije oslobođenja, ali iz jedne vrlo specifične perspektive … Rečeno je kako se ne radi o pomoći ili reformama, nego o velikom preokretu iz kojega bi procvjetao novi svijet.”
Promatrajući kako se “kršćanska vjera koristi kao pokretač ovog revolucionarnog pokreta, pretvarajući ga u političku snagu“, Benedikt je objasnio kako je “protivljenje ovakvom falsificiranju kršćanske vjere bilo potrebno upravo poradi siromašnih i u korist služenja njima.”
Skretanja pozornosti na iskustvo Ivana Pavla II. s marksizmom u Poljskoj, a koje je Benedikt nazvao “kumom te teologije”, umirovljeni Papa je istaknuo da mu je “na temelju njegovog bolnog iskustvo, bilo jasno kako je potrebno boriti se protiv takve vrste ‘oslobođenja’“.
S drugo strane, dok sam pripremio ovaj post naišao sam na ovu vijesti na stranici naše IKA-e:
München, (IKA) – Papa Benedikt XVI., prema viđenju argentinskog teologa Juana Carlosa Scannonea (82), nije bio protivnik teologije oslobođenja. Kao prefekt Kongregacije za nauk vjere ipak je osudio neke marksizmom nadahnute predstavnike toga latinoameričkog pokreta, rekao je Scannone 11. ožujka u Münchenu, a prenosi Kathpress. “Da je Benedikt XVI. bio protiv teologije oslobođenja, to ipak ne stoji”, izjavio je isusovac, bivši profesor grčkog jezika koji je predavao i papi Franji, govoreći prigodom nedavnog susreta njegova Reda.
I papa Ivan Pavao II. (1920.-2005.) više puta je kritizirao i osuđivao divlji kapitalizam, istaknuo je redovnik. Dakle, Crkva je za tržišno gospodarstvo, ali upozorava i na opasnosti hegemonije kapitala nad radom. Scannone je podsjetio na susret latinoameričkih teologa godine 1996. u Schönstattu. Ondje se kardinal Joseph Ratzinger susreo s jednim od očeva teologije oslobođenja Gustavom Gutierrezom. Obojica su se dobro razumjela. “Kardinal Ratzinger ga je pohvalio napose zbog njegova kristocentrizma”, rekao je Scannone.
Dr. Scannone, koji je studirao u Innsbrucku i Münchenu, znanstvenik je Instituta za filozofska istraživanja na Teološko-filozofskom fakultetu San Miguel u Argentini. Na bogosloviji u Buenos Airesu predavao je grčki jezik i književnost i Jorgeu Mariu Bergogliou, sadašnjem papi Franji. Kao isusovački provincijal Bergolio je kasnije bio ispovjednik toga svog subrata.
Teologija oslobođenja je pokret koja se razvio u Latinskoj Americi. Ime je dobila po knjizi “Teologia de la Liberacion” (1971.) Peruanca Gustava Gutierreza (85). Središnja tema joj je “opcija za siromašne”. Najpoznatiji predstavnici pokreta su braća Leonardo (75) i Clodovis (69) Boff, zatim bivši ministar kulture Nikaragve Ernesto Cardenal (89), salvadorski nadbiskup Oscar Romero, koji je ubijen 1980., te pokojni brazilski biskup Dom Helder Camara.
Hm, što sad da mislim?
Razum mi nalaže da ipak povjerujem još živućem (Bogu hvala) papi u miru koji sam lijepo kaže što misli o ovoj temi. Tko zna koliko toga se može krivo interpretírati već za njegova života…
