Papa Franjo, koji će 17. prosinca napuniti 88 godina, drugi je najstariji papa u modernoj povijesti (nakon pape Lava XIII., koji je umro 1903. u dobi od 93 godine). Papa Benedikt XVI. podnio je ostavku u dobi od 85 godina i nastavio živjeti gotovo još jedno desetljeće kao papa emeritus. Papa Ivan Pavao II. imao je gotovo 85 godina kada je umro 2005. godine.
Svijet se navikava na starije vođe, kako unutar tako i izvan Crkve. Novoizabrani predsjednik Donald Trump imat će gotovo 83 godine i bit će najstariji predsjednik u povijesti SAD-a na kraju svog mandata 2029. godine. Sve je normalnije vidjeti osamdesetgodišnjake koji nastavljaju raditi u različitim područjima.
Ipak, dulji životni vijek povećava izglede za povećanu nesposobnost. Predsjednik Joe Biden povukao se iz kampanje za reizbor u srpnju nakon što su dokazi o padu vezanom uz dob učinili pobjedu nemogućom. Sveti Ivan Pavao se borio s Parkinsonovom bolešću posljednjih godina svog života. Kada je papa Benedikt odstupio s dužnosti 2013. godine, prvi papa koji je to učinio u gotovo šest stoljeća, naveo je “sve veći teret starosti”, za koji je rekao da ga je ostavio preslabim za obavljanje dužnosti pape 21. stoljeća.
Papa Benedikt je u svom govoru o ostavci sugerirao da su se mentalni i fizički zahtjevi papinstva povećali “u današnjem svijetu, podložni toliko brzim promjenama i potreseni pitanjima od duboke važnosti za život vjere”. Kasnije je rekao da je otišao u mirovinu nakon što ga je njegov liječnik upozorio da ne leti u Brazil za Svjetski dan mladih – što nije zadatak u izvornom opisu posla za nasljednike svetoga Petra.
Hvatanje u koštac s pitanjem starenja vodstva bilo je dio napora Crkve da se prilagodi suvremenom svijetu. Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) uveo je koncept umirovljenih biskupa, pozivajući čelnike biskupija da podnesu ostavke ako postanu “manje sposobni za ispravno ispunjavanje svojih dužnosti zbog sve većeg tereta dobi ili nekog drugog ozbiljnog razloga”. Do tada je doživotni mandat biskupa bio norma. Sveti Pavao VI. uspostavio je praksu biskupa koji su u dobi od 75 godina predali svoje ostavke.
Pavao VI. također je učinio kardinale neprihvatljivima za glasovanje u konklavi za papu nakon što su navršili 80 godina. Ta odluka je u to vrijeme bila kontroverzna. “To je čin počinjen u preziru tradicije koja je stara stoljećima”, rekao je kardinal Alfredo Ottaviani, koji je bio vodeći konzervativac u Drugom vatikanskom saboru. Tijekom stoljeća, zapravo, nepromjenjivo se smatralo da je, doista, napredna dob zajamčena crkvenim savjetnicima bogatim iskustvom, sigurnošću, razboritošću i naukom.
Međutim, dobna granica za kardinale koji glasuju korisna je za pape, omogućujući im da preoblikuju biračko tijelo u skladu sa svojom osobnom vizijom.
Papa Franjo imenovao je 79% kardinala koje će izabrati njegovog nasljednika za konklavu koja bih se održalo danas. U tom procesu, prvi papa s globalnog juga smanjio je udio kardinala birača koji dolaze iz povijesnog središta Crkve u Europi na 39%, s 52% na konklavi 2013. godine, te je sklon favoriziranju teoloških i političkih progresivaca nad konzervativcima u svojim nominacijama.
Papa Franjo je ipak bio manje uvjeren u obveznu dob za odlazak u mirovinu za pape.
“Moglo bi se to zamisliti, ali ideja o postavljanju dobne granice ne sviđa mi se, jer vjerujem da papinstvo ima element da bude konačni autoritet”, rekao je 2015. godine. Prema kanonskom pravu, papa “posjeduje vrhovnu, punu, neposrednu i univerzalnu redovnu vlast u Crkvi, koju je uvijek u stanju slobodno izvršavati”.
Dakle, bilo kakva dob za umirovljenje koju bi mogao postaviti za sebe ne bi bila ništa više od sugestije budućim papama.
Papa Franjo je u više navrata pohvalio svog prethodnika za otvaranje vrata papinskoj ostavci i rekao je da će sam odstupiti ako vidi potrebu. Rekao je da je potpisao pismo ostavke koje će stupiti na snagu ako postane nesposoban, što je mjera koju je također poduzeo sv. Pavao VI. i Ivan Pavao II., iako nije jasno kakvu bi pravnu vrijednost takav dokument imao.
Papa Franjo, koji je dva puta podvrgnut operaciji trbuha tijekom papinstva, hospitaliziran je zbog respiratornih problema, a od svibnja 2022. koristi invalidska kolica, očito je lošijem stanju nego što je papa Benedikt bio kada je odstupio. Ipak, početkom ove godine papa Franjo odbacio je nagađanja da razmišlja o ostavci i od tada je vrlo aktivan.
U rujnu je otišao na najduže putovanje svog pontifikata – 11-dnevni maraton kroz Aziju i Oceaniju – a u listopadu je nadgledao jednomjesečnu sinodu u Vatikanu. Planira posjetiti francuski otok Korziku dva dana prije svog rođendana ovog mjeseca, a nedavno je izjavio kako planira otputovati u Tursku kako bi obilježio 1.700. godišnjicu Nicejskog sabora 2025. godine.
“Da bi se upravljalo crkvom sv. Petra i naviještalo evanđelje, potrebna je i snaga uma i tijelo”, rekao je papa Benedikt kada je najavio da će podnijeti ostavku. Njegov nasljednik je, čini se, odlučan pokazati da još uvijek ima oboje.
