U izjavi je predsjednik Njemačke biskupske konferencije rekao da je Papa pozvao Crkvu u Njemačkoj da „pomogne oblikovati put sinodalnosti“ za nadolazeću Biskupsku sinodu za sveopću Crkvu.
Tijekom današnje privatne audijencije papa Franjo je pozvao predsjednika Njemačke biskupske konferencije da nastavi s vrlo spornim Sinodalnim putem za Crkvu u Njemačkoj.
Prema izjavi koju je Njemačka biskupska konferencija izdala gotovo odmah nakon sastanka, biskup Bätzing je rekao da ih je Papa „ohrabrio da nastave Sinodalnim putem koji su odabrali, da otvoreno i iskreno razgovaraju o pitanjima i da dođu do preporuka za promjena načina na koji Crkva djeluje“.
„U isto vrijeme“, dodao je biskup, „papa je pozvao Crkvu u Njemačkoj da pomogne oblikovati put sinodalnosti o kojemu će biti riječi na Biskupskoj sinodi 2023. godine“.
Biskup Bätzing je rekao da je fokus njihove rasprava bila kriza seksualnog zlostavljanja, i da je papa Franjo „dobro informiran o situaciji Crkve u Njemačkoj“, te da se papa „nada da će napetosti biti prevladane“.
Biskup je rekao da je Papu „detaljno obavijestio“ o Sinodalnom putu i da je papi Franji „jasno dao do znanja“ da su glasine o Crkvi u Njemačkoj koja želi „krenuti posebnim putem neutemeljene“.
Portal National Catholic Register je pitao Tiskovni ured Svete Stolice može li potvrditi sadržaj izjave Njemačke biskupske konferencije. Oni su odgovorili rekavši da „obično ne nude uvid u sadržaj ovih razgovora“.
Prema vatikanskim izvorima, današnji je sastanak planiran već ranije jer će biskup Bätzing u srpnju ponovno biti u Rimu na nekoliko vatikanskih susreta na visokoj razini, ali budući da Papa sljedeći mjesec neće primati posjetitelje, zakazan je današnji sastanak.
To je tek drugi put da su se Papa i biskup Bätzing sastali (od 2019. godine) i to u vremenu sve veće zabrinutosti Vatikana zbog Sinodalnog puta njemačke Crkve, kršenja vatikanske direktive o Svetoj pričesti za protestante i nedavnog papinog neprihvaćanja ostavke kardinala Reinharda Marxa na funkciju nadbiskupa Münchena i Freisinga zbog krize seksualnog zlostavljanja.
Sinodalni put u Njemačkoj, koji je nastao zbog krize seksualnog zlostavljanja i počinje 2022. godine, raspravlja o pitanjima moći u Crkvi, seksualnom moralu, svećeničkom životu i ulozi žena u Crkvi kao dio napora da se zlostavljanje navodno iskorijeni.
Kritičari su upozorili da sinodski proces prijeti odvođenju Crkve u Njemačkoj u raskol, jer biskupi i drugi koriste Sinodalni put za promicanje ideja koje su u suprotnosti s crkvenim naukom i tradicijom, kao što su ređenje žena, prihvaćanje homoseksualnih odnosa i ukidanje klerikalnog celibata.
Krajem svibnja kardinal Marx, prethodnik biskupa Bätzinga na funkciji predsjednika Njemačke biskupske konferencije i ključna figura iza Sinodalnog puta, podnio je ostavku zbog navodnih vlastitih pogrešaka u suočavanju s krizom klerikalnog zlostavljanja, kao i zbog institucionalnih pogrešaka Crkve. No, u ostavci je isto tako pozvao na nastavak sinodalnog projekta koji vidi kao izlaz iz krize. Neobično da je njegova ostavka objavljena u javnosti.
Papa Franjo odbio je ponudu kardinala Marxa da podnese ostavku nekoliko dana nakon što je javno objavljena, rekavši kardinalu da bi trebao „nastaviti pastoralno djelovati“, kao svećenik, ali i kao biskup, „to jest kao nadbiskup Münchena i Freisinga“.
Komentatori su to vidjeli kao jasnu papinsku potvrdu Sinodalnog puta, a Marxov pokušaj ostavke kao sredstvo vršenja pritiska na kardinala Rainera Woelkija da na sličan način ponudi ostavku zbog krize seksualnog zlostavljanja. Nadbiskup kardinal Kölna je bio vodeći kritičar Sinodalnog puta i stoga ga se smatra glavnom preprekom njegovim ciljevima.
Današnji sastanak se dogodio uoči detaljnih izvještaja o slučajevima seksualnog zlostavljanja u Münchenu i Berlinu.
Sastanak se isto tako dogodio u vrijeme kada su protestantski i katolički vjernici u Njemačkoj prkosili vatikanskim upozorenjima sudjelujući međusobno u proslavi Gospodnje večere na Trećem kongresu ekumenske crkve u Frankfurtu prošlog mjeseca.
Kongregacija za nauk vjere upozorila je biskupa Bätzinga na takvu praksu prošlog rujna, rekavši da su doktrinarne razlike sa protestantima „još uvijek prevelike“ i da „međusobno sudjelovanje u Gospodinovoj večeri ili euharistiji“ nije moguće.
Poslije njihova današnjeg sastanka biskup Bätzing je rekao kako je „zahvalan papi Franji što su mogli dugo razgovarati o ekumenskim pitanjima i nedavnom Trećem kongresu ekumenske crkve, o kojemu ga je izvijestio i čiji mu je utjecaj objasnio“.
Današnjoj audijenciji prethodio je barem jedan pokušaj kardinala Luisa Ladarije, prefekta Kongregacije za nauk vjere, da pozove biskupa Bätzinga u Rim na razgovor zbog zabrinutosti zbog smjera biskupovih odluka.
Papa, koji je danas isto tako primio kardinala Ladarija na zasebnoj privatnoj audijenciji, odbio je taj poziv, rekli su pouzdani izvori još u ožujku.
