Papin govor pred Vijećem Europe
Cijela se Europa sabrala u ovoj auli, sa svojim narodima, svojim jezicima, svojim kulturama i svojim vjerskim izričajima, koji čine bogatstvo ovoga kontinenta, rekao je papa Franjo u govoru pred Vijećem Europe u Strasbourgu, a u dvorani su se okupili članovi parlamentarne skupštine Vijeća Europe, predstavnici država članica, suci Europskoga suda za ljudska prava te predstavnici različitih ustanova. Svoj je govor Papa posvetio miru, a put mira je da drugoga ne gledamo kao svoga neprijatelja nego kao brata, rekao je. Europske čelnike papa Franjo pozvao je da rade marljivo i trajno na kreativnim rješenjima kako bi se prevladale podjele i sukobi.
U opširnom govoru Papa je upozorio da je mir često ugrožen u različitim dijelovima svijeta a napetosti postoje i na europskome kontinentu koji žudi za mirom ali često lako pada u iskušenja prošlosti. Podsjetio je da je Vijeće Europe utemeljeno godine 1949., nakon dva svjetska rata, sa željom da se obnovi Europa u duhu uzajamnog služenja što i danas treba biti temelj poslanja Vijeća Europe u službi mira, slobode i ljudskoga dostojanstva. Poglavar Crkve potaknuo je europske vođe da slijede taj san u korist općeg dobra.
Osvrnuvši se na ponešto umornu i pesimističnu Europu, koja se osjeća okupirana novostima koje dolaze s drugih kontinenata, Papa je zapitao: Europo, gdje je tvoja snaga? Gdje je onaj duhovni zanos koji je prožimao tvoju povijest, i ispunjavao je značenjem? Gdje je onaj duh poduzetništva žednog znanja? Gdje ti je glad za istinom koju si dosad sa strašću posredovala svijetu?
O odgovorima na ta pitanja ovisit će budućnost kontinenta. Europa mora razmisliti je li njezina silna baština na ljudskom, umjetničkom, tehničkom, socijalnom, političkom, gospodarskom i vjerskom području samo muzejska ostavština prošlosti.
Papa je izrazio želju za novom društvenom i gospodarskom suradnjom koja će biti bez ideoloških uvjetovanosti i koja će globalizirani svijet obuhvatiti solidarnošću. Osvrnuo se također na goruće probleme kao što su nezaposlenost mladih, prihvat izbjeglica, siromaštvo u Europi i zaštitu okoliša.
Papa Franjo govorio je u Vijeću Europe za govornicom na kojoj je prije 26 godina govorio i papa Ivan Pavao II. a koja je za ovu prigodu dovezena iz muzeja.
Papin govor u Europskome parlamentu
Europa mora ponovno otkriti svoj identitet temeljen na kršćanskim korijenima, rekao je papa Franjo u govoru pred Europskim parlamentom 25. studenoga. Vjera nije samo za Europski kontinent baština dvijetisućljetne povezanosti, nego i temelj za njegov budući socijalni i kulturni razvoj. Kršćanski prinos nije ugroza sekularnim državama, nego obogaćivanje i osnaživanje društvene solidarnosti, istaknuo je Papa europskim parlamentarcima.
Europa koja više nije otvorena za transcendentnu dimenziju života, riskira polako izgubiti vlastitu dušu i “humanističku dušu”, upozorio je Papa, dodajući kako Crkva želi aktivnu suradnju s europskim ustanovama i pri tome pomoći iznova ispuniti postojeću “prazninu ideala”. Papa je posebno istaknuo zauzimanje za ljudska prava, jačanje demokracije, zaštitu obitelji, zaštitu rada, okoliša i selioca.
Danas se Europa čini starom, umornom i bez samopouzdanja, upozorio je Papa te potaknuo da se sadašnja kriza iskoristi za veću suradnju država. Europa se mora vratiti temeljnim uvjerenjima utemeljitelja Europske unije, koji su željeli zajednički raditi kako bi se prevladale podjele te za mir i suradnju svih stanovnika kontinenta. U prvome govoru u srcu Europe papa Franjo podsjetio je zastupnike u Europskome parlamentu na povezanost Europe i kršćanstva, koja nije bila bez sukoba i pogrešaka, ali je bila vođena željom za radom na općem dobru. To je naša sadašnjost i naša budućnost, to je naš identitet. Također je 500 milijuna stanovnika Europske unije potaknuo da na probleme u Uniji, kao što su gospodarska stagnacija, nezaposlenost, useljenici, rastuća stopa siromaštva i rastuća polarizacija – gledaju kao na poticaj na jedinstvo i prevladavanje strahova i međusobnog nepovjerenja.
“Dostojanstvo”, središnji koncept procesa obnove koji je slijedio nakon II. svjetskog rata i koji je vodio prema europskome projektu, i danas je u temeljima Europske unije, rekao je Papa, te upozorio da se često koncept ljudskih prava pogrešno shvaća ili zloporabi. Također je upozorio na tendenciju da se gleda na prava pojedinca bez obaziranja na činjenicu da je svako ljudsko biće dio društvene cjeline u kojoj su njegova ili njezina prava i dužnosti povezani s pravima i dužnostima drugih i s općim dobrom društva.
Ljudsko dostojanstvo je u opasnosti jer postoji mnogo situacija kada se prema ljudima ponaša kao prema kotačičima u stroju koje se odbacuje kada više nisu u uporabi – kada su slabi, bolesni ili stari, upozorio je Papa i naveo zaboravljene starce i djecu, te ubijanje nerođenih. Rastući individualizam na kraju vodi prema samoći za koju je Papa istaknuo da je jedna od najraširenijih bolesti u Europi. U polusatnom govoru u Europskome parlamentu papa Franjo zatražio je zajedničku strategiju država Europske unije prema problemu izbjeglica i južnih granica kontinenta. “Ne smijemo dopustiti da Sredozemno more postane veliko groblje.” Poglavar Katoličke Crkve posebno se založio za prava i zaštitu obitelji koja je temeljna stanica društva i njegova najvrjednija sastavnica.
IZVORI: IKA
