VATIKAN (Associated Press)
Papa Franjo je jučer istaknuo važnost dijeljenja bogatstva sa siromašnima, upozorivši kako “nepravedni” socijalni uvjeti, kao što su nezaposlenost, mogu dovesti do grijeha, financijske propast, pa čak i samoubojstva.
Kao Isusovac, Papa je često govorio o ekscesima kapitalizma i ‘nejednakosti u primanjima’ u globaliziranom svijetu, a njegova korizmena poruka objavljena u utorak odiše ovim istim brigama.
Franjo je pozvao vjernike da se za vrijeme ove korizme odreknu nekih stvari kako bi i iz ‘vlastitog siromaštva mogli pomoći i obogatiti druge’.
“Kada moć, luksuz i novac postanu idoli, oni dobivaju prednost nad potrebom za pravednom raspodjelom bogatstva”, rekao je papa u kratkoj poruci. “Naša savjest bi se zato trebala okrenuti pravdi, jednakosti, jednostavnosti i dijeljenju.”
Papa je naglasio kako nije dovoljno samo davati dobrotvorne priloge. “Ne zaboravimo da stvarno siromaštvo boli: nikakvo samoodricanje nije pravo bez ove dimenzije pokore. Ja sumnjam u svaku ljubav koja ništa ne košta i ne boli”.
Dok je pozivao kršćane da uistinu dodirnu siromaštvo i učine ga svojim, Franjo je s druge strane razlikovao materijalno siromaštvo i bijedu od moralne bijede koja se “sastoji od ropstva poroka i grijeha.”
“Koliko je boli uzrokovano u obitelji jer je jedan od njihovih članova– često mlada osoba- u ropstvu alkohola, droga, kockanja ili pornografije!”.
Ponekad “nepravedni socijalni uvjeti”, poput nezaposlenosti, dovode do ove vrste bijede jer su ljudi zakinuti za dostojanstvo rada i za pristup obrazovanju i zdravstvu.- “U takvim slučajevima, moralna bijeda može dovesti i do samoubojstva.”
Franjo je uzdrmao neke konzervativne katolike zbog njegove osude kapitalizma koji se, kako on kaže, temelji na mentalitetu opstanka najjačih, a oni “moćni se hrane nad nemoćnima”, bez ikakvog obzira na etiku, okoliš ili čak Boga .
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI. dijelio je istu zabrinutost, pa je 2009.-e napisao encikliku u kojoj je osudio mentalitet ‘dobiti ispred svega’, koji je okrivio za globalnu financijsku krizu, te pozvao na novi svjetski financijski poredak vođen etikom i potragom za općim dobrom.
