Papa Franjo održao je sastanak s vodećim predstavnicima najveće skupine tradicionalističkih svećenika u Katoličkoj Crkvi, tijekom kojeg je potvrdio potporu njihovoj karizmi.
Govoreći u ime Svećeničkog bratstva svetog Petra (FSSP), Papa je 29. veljače 2024. u Vatikanu primio oca Andrzeja Komorowskog, te o. Benoîta Paula-Josefa i o. Vincenta Ribetona na sastanak, koji je protekao s “dosta razumijevanja”.
Susret je uslijedio na zahtjev samoga bratstva. Uspio se održati unatoč Papinom lošem zdravstvenom stanju u posljednje vrijeme, što je uzrokovalo otkazivanje cijelog njegovog rasporeda subotu ranije, a neki ga vide kao značajan trenutak u tekućoj raspravi oko starog obreda.
“To znači da kampanju protiv tradicionalne latinske mise zapravo ne podržava čak ni papa Franjo”, izjavio je dr. Joseph Shaw, predsjednik Latin Mass Society. “Čini se da ne vjeruje u ono što je [ranije] napisao o važnosti ‘jednog obreda’.”
Predsjednik je dodao da bi potencijalno to moglo značiti “ne samo da će FSSP biti dobro [nego] da će se cijeli program protiv (starog obreda) raspasti”.
Dnevni red rasprave bio je usredotočen na činjenicu da se FSSP – iako ga je Papa nakon sličnog sastanka 2022. ponovno potvrdio i podržao u njegovoj misiji da ponudi drevnu liturgiju, bez obzira na Traditiones Custodes – u posljednje vrijeme suočava sa zategnutim odnosima s nekim regionalnim biskupima.
Prelati, posebno u Francuskoj, nastojali su provesti uočenu volju Svetog Oca u ograničavanju ili ukidanju dopuštenja za mjesta gdje se misa slavi po starom (tradicionalnom latinskom) obredu. FSSP se pridržava isključivo Misala iz 1962. i stoga njegovi članovi slijede samo obrede prema ovom obrascu. To znači da biskupi koji žele zabraniti tradicionalnu latinsku misu unutar svoje biskupije nužno suzbijaju aktivnosti Bratstva.
Bio je to slučaj 17. prosinca 2023. u biskupiji Quimper u Bretanji, kada je biskup Laurent Dognin u pismu s propovjedaonice objavio da će “raskinuti sporazum koji veže biskupiju sa Svećeničkim bratstvom Svetog Petra”. zbog “nepovratnih napetosti” u biskupijskoj zajednici.
Zbog ovog slučaja vođe Bratstva zatražile su papino pojašnjenje. FSSP ima više od 85 “apostolata” i središta u Francuskoj, s 249 lokacija u 149 biskupija diljem svijeta gdje se redovito služe mise po starom obredu. Zbog toga su neke župe doživjele “plodan rast”, kao dio rastućeg trenda, o kojem su čak izvještavali i svjetovni mediji, koji privlači mlade obraćenike vjeri.
Međutim, ovaj je rast bio ugrožen zbrkom nakon Traditionesa, pri čemu je nastavak rada FSSP-a na mnogim mjestima postao nesiguran.
Tijekom susreta 1. ožujka, izvješćuje se da je Papa ponudio isti duh podrške kao i 2022. Prema izjavi za tisak, koju je dalo samo Bratstvo, Papa je “imao puno razumijevanja i pozvao je Bratstvo sv. Petra da nastavi izgrađivati crkveno zajedništvo sve potpunije kroz vlastitu karizmu”.
Nadalje, Papa je još jednom “potvrdio liturgijsku posebnost bratstva svetog Petra”. Pozdravio je činjenicu da je njegov dekret iz 2022. kojim štiti i izuzima FSSP od Traditiones objavljen na “sam dan posvete Bratovštine svetog Petra Bezgrešnom Srcu Marijinu, na blagdan Gospe Lurdske” kao “providonosni znak”.
U izjavi objavljenoj za Catholic Herald, o. Armand de Malleray FSSP, poglavar Engleskog apostolata, izjavio je:
“Iako [sa sastanka 29. veljače] nije uslijedila nikakva posebna odluka ili direktiva, sastanak s papom bio je umirujući. Nije poznato da se papa Franjo dosad susreo s drugim predstavnicima tradicionalnog pokreta.
“Njegova spremnost da se ponovno sastane s nadređenima FSSP-a samo dvije godine nakon prve audijencije, izražava dobronamjerno raspoloženje potvrđeno i u vrijeme njegovog kasnijeg dekreta.
„Nedavna Papina audijencija ohrabrenje je za Svećeničko bratstvo svetog Petra i, dalje, za sve one koji nastoje slaviti Boga i služiti dušama kroz rimsku tradiciju u hijerarhijskom zajedništvu sa svetom Crkvom.“
