U opširnom intervjuu, glavni diplomat pape Franje rekao je kako nedavno glasovanje Europskog parlamenta o proglašenju pobačaja temeljnim pravom predstavlja “radikalan napad” na ljudski život.
“Kad je život napadnut na tako radikalan način, doista se morate zapitati kakvu budućnost želimo graditi”, rekao je talijanski kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, dodajući da je situacija proizvela “veliku tugu u dubinama njegovog srca.”
Komentari su došli uoči lipanjskih izbora za Europski parlament, kada se očekuje da će pravo na pobačaj biti među pitanjima glasanja.
Na drugim frontama, Parolin je rekao kako postoji “veliki pomak” prema razmjeni zarobljenika između Rusije i Ukrajine i potvrdio spremnost Vatikana da djeluje kao posrednik u tom ratu, na Bliskom istoku i gdje god su drugdje u tijeku sukobi.
Parolin je dao intervjuu za Avvenire, službene novine talijanskih biskupa; za vrijeme svog posjeta Riminiju povodom nacionalne konvencije Obnove u Duhu, vodećeg talijanskog katoličkog karizmatskog pokreta.
Parolin je upitan što misli o tome da je 11. travnja Europski parlament odobrio rezoluciju o uvrštavanju „prava na pobačaj“ u Povelju Europske unije o temeljnim pravima.
Smatralo se da je to uglavnom simboličan rezultat, s obzirom na to da bi izmjena povelje zahtijevala pristanak svih 27 država članica, a Poljska i Malta već su dale do znanja da neće odobriti promjenu. Unatoč tome, rezultat je bio prilično porazan, s 336 glasova za, 163 protiv i 39 suzdržanih, a došao je uz potporu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Parolin je izrazio gorčinu zbog tog poteza.
“Kada je život napadnut na tako radikalan način, doista se morate zapitati kakvu budućnost želimo graditi. Osjećam veliku tugu u dubini srca, a nemam ni riječi da to adekvatno izrazim – rekao je.
“Ponavljam, jako sam tužan zbog ovakvog pristupa situaciji. Kako možemo misliti da je abortus pravo? Da može osigurati budućnost našem društvu?” upitao je Parolin.
“Ne razumijem”, rekao je. “Stvarno ne razumijem.”
Kad je riječ o Rusiji i Ukrajini, papa Franjo iskoristio je svoj uskršnji govor Urbi et Orbi kako bi apelirao na sveobuhvatnu razmjenu zarobljenika. Parolin je rekao kako vjeruje da je papin poziv imao učinka.
“Nemam točne informacije, ali koliko sam čuo, bilo je dosta pomaka u tom smjeru”, rekao je Parolin. “Papin apel je, dakle, saslušan i prihvaćen.”
“Shvaćamo to kao pozitivan znak, jer vjerujemo da je projekt koji je prošle godine poduzeo kardinal Matteo Zuppi tijekom misije koju mu je dao papa imao veliku vrijednost.”
Parolin je spominjao prošlogodišnja putovanja kardinala Mattea Zuppija iz Bologne, predsjednika Talijanske biskupske konferencije, u Kijev, Moskvu, Washington i Peking, po papinom nalogu, u nastojanju da se otvore kanali dijaloga.
“Naravno, mislimo da se koncentriranjem na humanitarne aspekte – kako za zatvorenike tako i za djecu – mogu stvoriti uvjeti za dolazak do pregovora, nadamo se, za kraj rata”, rekao je Parolin.
Što se tiče rata u Gazi, Parolin je ponovno potvrdio dugogodišnju potporu Vatikana dvo-državnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba.
“Sveta Stolica ima kontakte na raznim razinama. Krećemo na diplomatskoj razini kako bismo pokušali pronaći izlaznu strategiju. Svakako, situacija je izuzetno komplicirana”, rekao je.
“Ali čini mi se da može biti, zapravo, da postoje rješenja. Kad razmišljamo o formuli dviju država, postoji konkretan prijedlog prema kojem bismo se trebali kretati”, rekao je Parolin. “Možda ovo može pomoći u pronalaženju konačnog rješenja. Svakako, prva stvar je prekinuti neprijateljstva i osigurati barem primirje.”
Parolin je također ponovio spremnost Vatikana da djeluje kao posrednik ako se od njega zatraži pomoć.
“Uvijek smo govorili, u svakoj mogućoj situaciji, da tamo gdje strane vjeruju da bi Sveta Stolica mogla biti korisna, da bi njezina prisutnost dobrodošla, mi jesmo i ostat ćemo dostupni”, rekao je.
“Želio bih podsjetiti, na primjer, na ono što je Papa rekao na početku rata između Rusije i Ukrajine, prije više od dvije godine, izričito ponudivši posredovanje Svete Stolice. Ta dostupnost vrijedi u svim kontekstima rata”, rekao je Parolin.
