“Ja dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju” (Iv 10,10 ).
Posljednjih godina svjedoci smo novih društvenih kriza srednje i radničke klase, od epidemije opijata do raspada braka i nestabilnih obitelji te do razvodnjavanja društvenog kapitala. Razlog ovakvog stanja mnogi su brzo pronašli u ekonomskim poremećajima izazvanim promjenama u trgovini i tehnologiji.
Ipak, prema istraživanju Tima Carneya, autora nove knjige Alienated America: zašto neka mjesta napreduju dok druga propadaju, podaci nam daju drugačiju priču, a to su transformativni učinci vjerskih zajednica (ili njihov nedostatak).
Prije i izvan bilo kakvih ekonomskih sila ili čimbenika, tvrdi Carney, čini se da je pojedinačno ponašanje usko povezano sa sudjelovanjem u vjerskim zajednicama – ili nedostatku istih. U današnje doba, kad se odlazak u crkvu naglo smanjuje, malo tko obraća pozornost na socijalne i ekonomske posljedice ovakvog ponašanja.
“Među srednjom i radničkom klasom u Americi, lokalne zajednice koje su religioznije su prosperitetnije, a manje religiozne prolaze gore”, piše Carney za New York Post. “O tome postoje gomile podataka… Dok političari i društvene vođe pokušavaju odrediti uzrok američkog jada, trebali bi početi gledati prema crkvama koje se zatvaraju – odnosno onima koje rastu”.
Carney koristi Sioux, okrug u američkoj saveznoj državi Iowa, kao jedan primjer. Uz najveći broj evangeličkih i drugih kršćanskih denominacija u saveznoj državi, ta lokalna zajednica se također može pohvaliti s “drugim najnižim udjelom osoba s invaliditetom u Iowi i najnižom stopom predoziranja drogama u državi”. S druge strane, oni okruzi na dnu ARDA-ine ljestvice religioznosti u Iowi (po glavi stanovnika) imaju najviše predoziranja, najnasilnijih zločina i većinu naknada za invalidnost“, objašnjava Carney.
To se naravno ne odnosi samo na Iowu, ili na Srednji zapad, ili na industrijski pojas zemlje, već na bilo koje drugo mjesto. Te iste trendove i odnose vidimo po cijeloj zemlji, a obuhvaćaju cijeli niz izazova s kojima ćemo se morati susresti u društvu.
Prema raznim istraživanjima, muškarci koji redovito idu u crkvu imaju veću vjerojatnost sklapanja braka, a manje je vjerojatno da će prevariti svoju suprugu ili djevojku, zlostavljati je ili se rastati. Isto vrijedi i za djecu. Djeca koja redovito idu u crkvi manje koriste drogu i imaju bolje odnose sa svojim roditeljima, tvrdi Robert Putnam, autor knjige “Bowling alone: kolaps i oživljavanje američke zajednice“.
Prema američkoj obiteljskoj anketi koju su proveli Deseret News i BYU, obitelji koje tjedno odlaze u crkvu imaju veću vjerojatnost svakodnevne zajedničke večere i odlaska na redovite obiteljske izlaske. Anketa The General Social Survey otkriva da se 50 posto Amerikanaca koji idu u crkvu više od jednom tjedno smatra “vrlo sretnima”. Taj se broj smanjuje s padom broja onih koji odlaze u crkvu, sve do 25 posto kod onih koji odlaze jednom godišnje ili manje.
“Pripadnost crkvi ključni je element za življenje dobrog, sretnog i zdravog života”, objašnjava Carney. “I ovaj fenomen se s pojedinca poput domino efekta širi na zajednicu. Mjesta poput Sioux Centra, ili poput Salt Lake Cityja, s puno živih crkava, su mjesta s više mobilnosti, više sklopljenih brakova i više zasnovanih obitelji.”
