Nakon službenog pisma biskupa Ratka Perića upućenog svećenicima, u kojem nedvojbeno zaključuje da, u odnosu na papinu postsinodalnu pobudnicu Amoris Laetitia, “ostaju na snazi odredbe da se euharistijska Pričest ne može dijeliti bez sakramentalnog odrješenje, a to se odrješenje ne može dati osobi koja na ženidbeni način živi u neregularnoj zajednici ili crkveno nevjenčana“, te nakon posjeta Zagrebu kardinala Müllera, gdje je tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere ponovno, po tko zna koji, put obznanio da se dotični papinski dokument mora tumačiti u skladu s nepromjenjivim naukom te da su “norme iz Familiaris Consortio 84 i Sacramentum caritatis 29 još valjane i primjenljive u svakom slučaju“, moglo se očekivati da će Crkva u Hrvata, barem formalno, držati do službenog nauka Crkve po pitanju (ne)pričešćivanja rastavljenih i ponovno (civilno) vjenčanih katolika.
No, kako već znamo, u međuvremenu je kardinal Müller iznenadno smijenjen s čelnog mjesta Kongregacije pa se čini kako bi i Crkva u Hrvatskoj mogla podlijeći sve većem pritisku progresivne struje iz Vatikana da prihvate mogućnost kojoj su se i biskup Perić i kardinal Müller, i mnoge biskupske konferencije, poput Poljske, i drugih biskupija diljem svijeta, tako žestoko usprotivile.
Znak tome je novi članak u Glasu Koncila pod naslovom KLJUČNO JE RAZLUČIVANJE Sakramenti rastavljenima i ponovno vjenčanima: argentinski biskupi, u kojem se autor osvrće na članak američkog teologa Roberta Fastiggia objavljenog u talijanskoj La Stampi. Nije više tajna da je La Stampa, iako ljevičarski orijentirane novine, postala donekle neslužbeno glasilo politike ovog pontifikata, pa u skladu s tim, Fastiggi je već u više navrata putem ovih novina pokušavao obraniti nemoguće, pa je na kraju, kako je navedeno i u samom naslovu, sve svedeno na osobno razlučivanje.
Poziv na ‘osobno razlučivanje o svojoj spremnosti za primanje svete pričesti’ je ključna kategorija iza koje stoje sva liberalna tumačenja biskupskih smjernica o pitanju pripuštanja pričesti rastavljenih i ponovno (civilno) vjenčanih katolika, a koja su u potpunoj suprotnosti s učenjem Ivana Pavla II. u Familiaris Consortio, koje je potvrđeno od Benedikta XVI. u Sacramentum caritatis. Skandalozne smjernice, kao na primjer one koji su objavili Malteški biskupi su čak i službeno objavljene, u potpunosti, u L’ Osservatore Romano.
Očekuje li se u Svetoj Stolici izjava naših biskupa koja će biti slična onoj u Argentini, Njemačkoj, Malti ili ovoj posljednjoj u Portugalu? Priprema li nas Glas Koncila – ‘Novo Lice Crkve’, za ovakav rasplet, i što bi Crkva u Hrvatskoj mogla dobiti zauzvrat – možda konačno kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca? – sve je moguće u ovom vremenu prepoznatljivom po brojnim ‘iznenađenjima’.
