Ruska invazija Ukrajine postala je tužna stvarnost, te vrijedi malo zaviriti iza naslova o vojnim napadima i razmisliti o vjerskoj dimenziji krize:
Čelnici Ukrajinske Pravoslavne Crkve lojalni Moskvi osudili su rusku invaziju. Važnost ovakog razvoja ne treba podcjenjivati. Ukrajina je uglavnom pravoslavna nacija (iako s velikom prisutnošću grko-katolika, osobito na zapadu). No, tamošnja je Pravoslavna Crkva podijeljena otkako je zemlja stekla neovisnost, s novom autokefalnom (to jest, samoupravnom) Ukrajinskom pravoslavnom Crkvom (OCU) koja konkurira većoj frakciji povezanoj s Moskovskom patrijaršijom (UOC-MP).
Nije iznenađujuće da je OCU snažno favorizirao kijevsku vladu i osudio ruski ekspanzionizam. Ali UOC-MP je bila dosta tiha, bez sumnje ne želeći izazvati napetosti sa svojom braćom u Moskvi – sve dok invazija nije počela. Sada je vodstvo UOC-MP osudilo rusku ratobornost. Pa čak i sama Moskovska patrijaršija pomno bira riječi. Ukrajina je religiozna zemlja, a Putin je otuđio najveći vjerski blok.
Posljedice bi mogle biti dugotrajne za pravoslavnu zajednicu u Ukrajini. Nova anketa pokazuje da otprilike dvije trećine svih ukrajinskih pravoslavaca, uključujući one iz UOC-MP, podržava OCU u njihovoj podršci kijevskoj vladi. Kako domoljubni osjećaji jačaju, podrška UOC-MP slabi, a anketa pokazuje snažan trend udaljavanja od UOC-MP zbog povezanosti s Moskvom.
Taj trend mora zabrinjavati Moskovsku patrijaršiju, jer ozbiljno potkopava tvrdnje Ruske crkve o njihovom vodstvu u pravoslavnom svijetu. Moskovska potraga za vodstvom temelji se na veličini njezinog pravoslavnog stanovništva, koje je veće od bilo kojeg drugog pravoslavnog tijela. Ali mnogi vjernici koje Moskva računa kao ‘svoje’ zapravo žive u Ukrajini. I dok je pravoslavna Crkva u Ukrajini vitalna, u Rusiji su crkve često prazne; broj aktivnih ruskih pravoslavaca koji idu u crkvu samo je djelić onoga što sugeriraju podaci iz popisa stanovništva.
Tome dodajte značaj Kijeva kao rodnog mjesta ruskog pravoslavlja, koje s ponosom vodi porijeklo od ruskog krštenja 988. godine, i shvatit ćete zašto je rast autonomne pravoslavne Crkve u Ukrajini glavna briga Moskovske patrijaršije.
Naravno, postoji ‘lijek’ za strahove Moskve. Režim koji podržava Rusija mogao bi staviti izvan zakona novo pravoslavno tijelo u Ukrajini – kao što je režim koji podržava Rusija u okupiranoj istočnoj regiji zemlje već učinio. I Katolička Crkva je zapravo zatvorena od 2018. u okupiranim regijama Lugansk i Donjeck. Imajte na umu da je Ukrajinska Katolička Crkva bizantskog obreda bila brutalno potisnuta posljednji put kada je Moskva stekla kontrolu nad Ukrajinom, tijekom krvavih Staljinovih godina. Zapadni promatrači možda su smatrali kako će ruski režim pod vodstvom Putina vladati nježnijom rukom; ovotjedni razvoj događaja sugerira drugačije.
***********************************
Zašto je papa Franjo poduzeo korak bez presedana kada je osobno posjetio ruskog veleposlanika? Očito je Papa želio zamoliti za mir. No zar on, kao šef države, nije mogao izravno kontaktirati Putina? Prema jednom nepotvrđenom izvješću, Papa je ipak zvao Putina, a ruski čelnik je odbio prihvatiti poziv!
