Nadbiskup Stanisław Gądecki, jedan od najutjecajnijih poljskih katolika svoje generacije, sada se povlači iz javnog života.
Godine 2024. povukao se s mjesta predsjednika Poljske biskupske konferencije nakon 10 godina na toj dužnosti. A 19. ožujka, na svetkovinu svetog Josipa, papa Franjo prihvatio je njegovu ostavku na mjesto nadbiskupa Poznańa, samo pet mjeseci nakon što je napunio 75 godina.
Tko je nadbiskup Gądecki? Koji su bili njegovi ključni trenuci? I kakvo nasljeđe ostavlja?
Gądeckijeva biskupska karijera započela je 1992. godine, kada ga je papa Ivan Pavao II. imenovao pomoćnim biskupom Gniezna. Godine 2002. poljski papa postavio ga je za nadbiskupa Poznańa, jedne od najvažnijih biskupija u Poljskoj, u relativno mladoj dobi od 52 godine.
Dvije godine kasnije, izabran je za potpredsjednika Poljske biskupske konferencije, na toj funkciji bio je desetljeće prije nego što je 2014. izabran za predsjednika.
Mnogi su biskupi teško prelazili iz ere Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. u eru pape Franje. To je posebno bio slučaj u Poljskoj, gdje su se biskupi smatrali čuvarima nasljeđa poljskog pape. Jedan od Gądeckijevih glavnih zadataka kao predsjednika biskupske konferencije bio je djelovati kao tampon između pape Franje i možda većine poljskih biskupa zabrinutih zbog znakova da argentinski pontif želi prekinuti s erom Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.
Pogodno je bilo što je na početku Franjinog pontifikata Svjetski dan mladih održan u Krakovu, što je omogućilo papi da iz prve ruke vidi vitalnost koja još uvijek obilježava Crkvu u Poljskoj, unatoč napredovanju sekularizacije.
No, događaji u Njemačkoj zasjenili su Gądeckijev odnos s papom Franjom. Nadbiskup je s užasom promatrao kako „sinodalni put“ potiče na promjene poput uvođenja žena đakonica, preispitivanja celibata svećenika, propovijedanja laika na misama, veću ulogu laika u izboru biskupa i reviziju Katekizma Katoličke Crkve o homoseksualnosti, i to uz podršku većine njemačkih biskupa.
Godine 2022. Gądecki je napisao oštro pismo svom njemačkom kolegi biskupu Georgu Bätzingu: „Vjerni učenju Crkve, ne bismo trebali popustiti pritiscima svijeta ili obrascima dominantne kulture jer to može dovesti do moralne i duhovne korupcije.“
Gądecki je zatim iznio svoje zabrinutosti papi Franji. Nakon privatne audijencije u ožujku te godine, Poljska biskupska konferencija izjavila je kako je Franjo „informiran o poteškoćama koje za univerzalnu Crkvu uzrokuju pitanja postavljena – riječima pape – takozvanim njemačkim ‘sinodalnim putem’.“
Međutim, sukob s Bätzingom ponovno se rasplamsao na prvoj sesiji sinode o sinodalnosti u Rimu. Gądecki je papi Franji izrazio zabrinutost da bi njemački „sinodalni put“ mogao oblikovati ishod globalnog sinodalnog procesa. Na kraju, Gądecki nije sudjelovao na drugoj i posljednjoj sesiji sinode 2024.
U Poljskoj, Gądecki se suočio s agresivnim napredovanjem sekularizacije i obračunom s klerikalnim zlostavljanjem. Bio je predsjednik biskupske konferencije tijekom protesta 2020. zbog pooštravanja zakona o pobačaju, kada su crkve vandalizirane, mise ometane, a kipovi svetog Ivana Pavla II. obojeni crvenom bojom.
Nadbiskup je također bio suočen s političkim promjenama. Nova vlada, formirana krajem 2023., najavila je planove za smanjenje vjeronauka u javnim školama, liberalizaciju zakona o pobačaju i smanjenje subvencija za vjerske skupine.
Na pozitivnoj strani, Gądecki je pomogao mobilizirati poljsku Crkvu u odgovoru na dolazak milijuna ukrajinskih izbjeglica nakon ruske invazije 2022. godine. Ostavio je dojam i svojim apelom prema ruskom pravoslavnom patrijarhu Kirillu da utječe na predsjednika Putina radi zaustavljanja rata.
Gądecki je očito bio cijenjen među svojim kolegama biskupima, no nije dobio kardinalsku titulu. Ostaje pitanje kako će se njegovo nasljeđe percipirati, ali je nesporno da je ostavio dubok trag u poljskoj Crkvi i šire.
