Stvarnog jedinstva nema osim sjedinjenja s tom Stijenom, koju je uspostavio sam Krist, a to je Petar

Svjetska molitvena osmina

„pro unione omnium catholicorum et acatholicorum“

(za sjedinjenje katolika i nekatolika)

“Obnova jedinstva među kršćanima jedna je od glavnih briga Crkve… a ta je zadaća za sve nas. Nitko ne može tražiti izuzeće od ove odgovornosti. Doista, svatko može dati neki doprinos, koliko god malen izgledao, i svi su pozvani na ono unutarnje obraćenje koje je osnovni uvjet za ekumenizam.”

Njegova Svetost, papa Ivan Pavao II, 30. svibnja 1982[1].

Osmina počinje 18. siječnja na nekadašnji blagdan katedre Sv. Petra[2], a završava se blagdanom Obraćenja sv. Pavla, 25. siječnja. Ovu osminu prvi je osmislio sluga Božji otac Pavao Wattson iz Graymoora (USA) 30. studenog 1907., prije nego što je ušao u Katoličku Crkvu. Prethodno je bio epsikopalijanski svećenik. Početni uspjeh 1908. bio je toliko ohrabrujući da ju je odlučio promovirati svake godine, a osminu je smatrao jednim od posebnih sredstava koje je njegovu Družbu zadovoljšine vratilo u Katoličku Crkvu 30. listopada 1909. Papa Pio X. joj je molitvenoj osmini dao papinski blagoslov 27. prosinca 1909., samo dva mjeseca nakon što je Družba zadovoljštine ušla u Katoličku crkvu. Drugi pape su joj dali svoje blagoslove tijekom godina, uključujući papu svetog Ivana XXIII. (koji je poticao na njezino obdržavanje diljem svijeta) i papu svetog Pavla VI. (koji ju je promicao u svojoj nadbiskupiji dok je bio kardinal milanski nadbiskup). Otac Pavao smatrao je osminu najvećim projektom koji je došao iz Graymoora i iako je još tijekom njegova života bila zasjenjena manje specifičnim “Tjednom molitve za jedinstvo kršćana[3]“, radovao se što su se i oni odvojeni od Katoličke crkve osjećali pozvanima obdržavati razdoblje siječnja kao vrijeme molitve za jedinstvo. Iako se njihov koncept jedinstva razlikuje od koncepta Katoličke Crkve, značajno je da se mnogi mole za to jedinstvo koje Bog želi za svoj narod[4].

Osmina, kako ju je izvorno zamislio otac Pavao, odražava nepromjenjivu istinu da ne može biti stvarnog jedinstva osim sjedinjenja s tom Stijenom, koju je uspostavio sam Krist, a to je Petar i njegovi nasljednici. Zbog toga se sveti Petar smatra posebnim zaštitnikom Molitvene osmine za jedinstvo kršćana.

Tako možemo u našim starijim molitvenicima i biskupijskim obrednicima pronaći upravo naputke i molitve koje se donose za osminu. Raspored molitvenih nakana je sljedeći:

1. 18. siječnja – povratak u jednu ovčarnicu Petrovu svih onih, koji se izvan nje nailaze;
   19. siječnja – povratak grčko-istočnih u katoličko jedinstvo;
   20. siječnja – povratak svih evropskih protestanata k rimskoj Crkvi;
   21. siječnja – povratak anglikanaca pod oblast sv. Stolice;
   22. siječnja – ujedinjene svih američkih kršćana u vjeri i sjedinjenje s namjesnikom Kristovim;
   23. siječnja – trajno obraćenje zlih katolika i odmetnika;
   24. siječnja – obraćenje Židova;
   25. siječnja – obraćenje svih pogana[1].

Ispod donosimo redoslijed kojega je uspostavio otac Pavao i vidimo da se slijedi njegov raspored, te molitve koje je propisao papa Benedikt XV. koje su se običavale moliti nakon mise svaki dan ili na večernjici.

Molitvena osmina za sjedinjenje katolika i nekatolika [6]

Ovdje su navedene dnevne nakane i propisane dnevne molitve[7]:

1. dan – 18. siječnja: Za povratak “drugih ovaca” u jedno stado Gospodina našega Isusa Krista.
2. dan – 19. siječnja: Za povratak pravoslavnih kršćana u zajedništvo s Apostolskom Stolicom.
3. dan – 20. siječnja: Za povratak anglikanaca pod vlast Kristova namjesnika.
4. dan – 21. siječnja: Za povratak svih protestanata diljem svijeta u jedinstvo Katoličke crkve.
5. dan – 22. siječnja: Da kršćani u Americi budu jedno, u jedinstvu sa katedrom Svetog Petra.
6. dan – 23. siječnja: Da se pali katolici vrate sakramentima Crkve.
7. dan – 24. siječnja: Da se židovski narod obrati na katoličku vjeru.
8. dan – 25. siječnja: Da misionarski žar osvoji svijet za Krista.

Ant. Ut omnes unum sint, sicut tu, Pater, in me, et ego in te, ut et ipsi in nobis unum sint: ut credat mundus, quia tu me misísti.

V. Et ego dico tibi, quia tu es Petrus,

R. Et super hanc petram ædificábo Ecclésiam meam.

Orémus.

Dómine Jesu Christe, qui dixísti Apóstolis tuis: Pacem relínquo vobis, pacem meam do vobis: ne respícias peccáta mea, sed fidem Ecclésiae tuae: eámque secúndum voluntátem tuam pacificáre et coadunáre dignéris: qui vivis et regnas Deus per ómnia sáecula saeculórum.
R. Amen.

Vel:

Deus, qui erráta córrigis, et dispérsa cóngregas, et congregáta consérvas: quaésumus, super pópulum christiánum ture uniónis grátiam cleménter infúnde; ut, divisióne reiécta, vero pastóri Ecclésiae tuae se úniens, tibi digne váleat famulári. Per Dóminum nostrum Jesum Christum, Fílium tuum, qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti Deus, per ómnia sáecula saeculórum.
R. Amen.

Ant. Da svi jedno budu, kao ti, Oče, u meni, i ja u tebi; da i oni u nama budu jedno; da vjeruje svijet, da si me ti poslao.

V. Ja tebi kažem: Ti si Petar.
R. I na toj stijeni sazidat ću Crkvu svoju.

Pomolimo se.
Gospodine Isuse Kriste, Ti si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Molimo, ne gledaj moje grijehe, nego vjeru svoje Crkve: daruj joj mir i jedinstvo kako je volja Tvoja, koji živiš i kraljuješ Bog u vijeke vjekova.
R. Amen.

Ili:

Bože, koji popravljaš što je pogrešno, i sakupljaš što je raspršeno i čuvaš što je sabrano; izlij, molimo, na kršćanski narod milost svoga jedinstva, da odbaci razdor i sjedini se s pravim pastirom tvoje Crkve, te može tebi dostojno služiti. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu Tvome, koji s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog po sve vijeke vjekova.

R. Amen.

___

Netko bi mogao prigovoriti na sadržaj i nakane oca Pavla, ali treba imati na umu da se osmina kakvu je zamislio i kako se molila prije II. vatikanskog sabora, razlikuje od onoga što se danas čini u ekumenskim molitvama. Svakako, prikladno razjašnjenje nam može dati i teolog fra dr. Tomislav Šagi – Bunić[8]:

“U našim molitvenicima nakane molitvene osmine formulirane su tako da im je na dnu ideja povratka ostalih kršćana u Katoličko jedinstvo. To je svakako ispravna kršćanska ideja, jer smo mi u Duhu Svetome uvjereni da je Katolička Crkva u potpunom jedinstvu s Kristom, pa kako onda ne bismo željeli drugima da i oni to jedinstvo postignu? Ali makar su te nakane zaista kršćanske, one ipak nisu u duhu ekumenističkom, jer onemogućuju da bi zajedno s nama mogli to isto moliti i odijeljeni kršćani. Oni ne mogu psihološki prihvatiti takve nakane. Zato preporučuju drugi drukčije nakane koje su u skladu s duhom ovoga ekumenističkog rada za sjedinjenje. Mi molimo za posvećenje; rast u Duhu Kristovu svih kršćana, svake pojedine kršćanska zajednice, počevši od nas katolika samih. Ako molimo za posvećenje svih u Kristu, očevidno je da molimo za onakvo sjedinjenje kakvo Krist hoće. A tako je onda omogućeno da se i oni tome pridruže. Kako će se nakane formulirati u budućim molitvenicima, to je ovisno o našim pastirima. Sigurno je da će one biti u skladu s duhom Dekreta o ekumenizmu. Ako sada još nisu te nove formulacije donesene, ne smijemo se ljutiti, jer nije moglo odmah sve biti provedeno. A nitko ne smije reći da one nakane kakve su u našim molitvenicima nisu kršćanske, ako bi i mogle u duhu ekumenizma biti bolje. To smo dodali da i naša braća drugi kršćani razumiju da je nakana Katoličke Crkve iskrena i čvrsta da pođe putem ekumenizma kako je zacrtan u Dekretu, makar će za vrijeme ove molitvene osmine u crkvama vjerojatno još čuti nakane kako smo ih prije imali formulirane.[9]“

Imajući na umu da zajedno s odijeljenom braćom molimo njima prihvatljive molitve za jedinstvo kršćana (npr. Oče naš, Slava Ocu, Apostolsko vjerovanje bez filioque te razne zazive i dijelove Svetoga pisma), upotrijebimo i u privatnoj molitvi razne lijepe i duboke molitve koje je Crkva odobrila za jedinstvo kršćana, poput ove:

Virgo potens, quae cunctas haereses sola interemisti in universo mundo, orbem christianum a laqueis diaboli libera et respice ad animas diabolica fraude deceptas, ut omni heretica pravitate deposita, errantium corda respiscant et ad veritatis catholicae redeant unitatem, te intercedente ad Dominum nostrum Jesum Christum Filium tuum, qui vivit et regnat cum Deo Patre in unitate Spiritus Sancti Deus per omnia saecula saeculorum. Amen.[10]

Djevice moguća, koja si sva krivovjerja sama uništila po svem svijetu, oslobodi svijet kršćanski od zamka vražjih i obazri se na duše đavolskom prevarom zavedene, da srca zabludjelih ostave svaku opakost krivovjersku te se osvijeste i k jedinstvu istine katoličke vrate, po tvojem zagovoru kod Gospodina našega Isusa Krista Sina tvoga, koji živi i kraljuje s Bogom Ocem u jedinstvu Duha Svetoga, Bog po sve vijeke vjekova. Amen.

____

Tematska čitanja za Euharistijsko klanjanje prigodom molitvene osmine za jedinstvo kršćana

Čitanje Poslanice bl. Pavla apostola Efežanima (4, 1-7 i 13-21)

Braćo, molimo vas da se vladate dostojno zvanja u koje ste pozvani sa svom poniznošću i krepošću. Strpljivo podnosite jedan drugoga u ljubavi, starajući se da čuvate jedinstvo duha u vezi mira. Jedno tijelo, jedan duh, kao što ste i pozvani u jednoj nadi prema zvanju svome. Jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krštenje. Jedan Bog i Otac sviju. Koji je nad svima i po svima i u svima. A svakome je od nas dana milost po mjeri koju je Krist darovao; dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i spoznanja Sina Božjega, do čovjeka savršena, do mjere dobi punine Kristove. Da ne budemo više mala djeca koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po prevari ljudi, po lukavštini, da nas zavede u bludnju; nego držeći se istine da u svakom pogledu uzrastemo u ljubavi u jedinstvu s Kristom koji je glava. Od njega je cijelo tijelo složeno i združena svakim vezom da jedan drugome pomaže silom koja je odmjerena svakome pojedinome dijelu. To čini da raste tijelo i da se usavršuje u ljubavi. Ovo dakle govorim i zaklinjem u Gospodinu da više ne živite kao što žive i neznabošci u svojem taštom mišljenju. Njihov je razum potamnio i daleko su od života Božjega radi neznanja koje je u njima, radi tvrdoće srca njihova. Oni su postali bešćutni i predali se razuzdanosti te čine svaku nečistoću u lakomosti. Ali vi niste tako upoznali Krista. Ta vi ste čuli za njega i u njemu ste poučeni onako kao što je istina o Kristu Isusu Gospodinu našemu.

V. Riječ Gospodnja.

R. Bogu hvala.

+ Slijedi sveto Evanđelje po Ivanu (17,1 i 11-23)

U ono vrijeme podigne Isus oči k nebu i reče : »Oče sveti, sačuvaj u ime svoje one koje si mi dao da budu jedno kao mi. Dok sam bio s njima, ja čuvah u ime tvoje one koje si mi dao, i sačuvah ih: nitko od njih ne propade osim sina propasti da se ispuni Pismo. A sada idem k tebi, zato ovo govorim na svijetu da imaju moju radost ispunjenu u sebi. Ja sam im dao riječ svoju i svijet je zamrzio na njih, jer nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta. Ne molim da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih sačuvaš od onoga koji je zao. Od svijeta nisu kao što ni ja nisam od svijeta. Posveti ih u istini. Tvoja je riječ istina. Kao što si mene poslao u svijet, i ja njih šaljem u svijet. I ja se posvećujem za njih da i oni budu posvećeni istinom. Ali ne molim samo za njih nego i za one koji na riječ njihovu uz vjeruju u mene da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, da i oni u nama budu jedno, pa da vjeruje svijet da si me ti poslao. I slavu koju si mi dao dadoh njima da budu jedno kao što i mi smo jedno. Ja u njima i ti u meni, da ih veže savršeno jedinstvo.«

V. Riječ Gospodnja.

R. Slava tebi Kriste.

[1] Ivan Pavao II., Homilija prigodom svete mise  u katedrali Krista Kralja, Liverpool, 18. svibnja 1982. (https://www.vatican.va/content/john-paul-ii/en/homilies/1982/documents/hf_jp-ii_hom_19820530_liverpool.html)

[2] Ispušten u reformi liturgijskog kalendara nakon II. vatikanskog sabora.

[3] Inicijativa koju koordinira Svjetski savez Crkava (Ekumensko vijeće Crkava) kojoj se pridružuje službena proslava Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana u tzv. „Ekumenskoj osmini za jedinstvo kršćana“.

[4] Usp. dio teksta i molitvenih nakana preuzete iz članka: Catholic Prayer: Octave of Prayer for Christian Unity (https://www.catholicculture.org/culture/liturgicalyear/prayers/view.cfm?id=1275)

[5] U molitveniku Kruh Nebeski, Rim 1961,. nalazimo: „18. za povratak svih «ostalih ovčica» u jedan jedini ovčinjak Petrov, jedinoga pastira; 19. za povratak u Katoličku Crkvu sve odijeljene braće Istočnjaka; 20. za povratak anglikanaca u Katoličku Crkvu; 21. da luterani i ostali protestanti kontinentalne Europe nađu svoj put u Sv. Crkvu; 22. da američki kršćani postanu jedno u zajedništvu Sv. Ocem papom, namjesnikom Kristovim;  23. da mlaki kršćani zaista provode kršćanski život; 24. za obraćenje Židova; 25. za osvojenje svijeta po misionarima za Isusa Krista“.

[6] Benedikt XV, Breve Romanorum Pontificum, 25. II.1916. (https://www.vatican.va/content/benedict-xv/it/briefs/documents/hf_ben-xv_briefs_19160225_romanorum-pontificum.html)

[7] Sve ove nakane nalazimo sadržane i u molitvama Velikog Petka koji su uzor i primjer svake molitve vjernika. Nakane 1,2,3,4,5 su sadržane u Molitvi za jedinstvo kršćana: “Molimo i za braću koja vjeruju u Krista, da ih Bog i Gospodin naš privede k istini i konačno ih okupi u jednu Crkvu. Svemogući vječni Bože, ti sjedinjuješ podijeljene i čuvaš sjedinjene. Pogledaj na nas sljedbenike svoga Sina: posvetilo nas je jedno krštenje, daj da nas ujedinjuje cjelovita vjera i povezuje iskrena ljubav“. Nakana 6.:”Molimo za sve redove vjernika. Svemogući vječni Bože, tvoj Duh posvećuje i ravna čitavo tijelo Crkve: usliši našu smjernu molitvu za tvoje službenike da darom tvoje milosti svi tebi vjerno služe“. Nakana 7.: “Molimo i za Židove. Svemogući vječni Bože, ti si dao svoja obećanja Abrahamu i njegovu potomstvu: usliši molitve svoje Crkve i narod izraelski, svoju prvu baštinu, privedi punom otkupljenju; po Kristu, Gospodinu našemu.” Nakana 8: “Molimo za sve koji ne vjeruju u Krista: da i njih Duh Sveti rasvijetli i privede na put spasenja; Molimo i za one koji Boga ne priznaju: da iskreno slijede glas savjesti i tako prispiju k Bogu, Ocu sviju ljudi.”

[8] hrvatski teolog, član Teološke komisije pri Kongregaciji za nauk vjere i sudionik II. vatikanskog sabora.

[9] Izvorni članak iz Glasa Koncila, web izdanje na: https://www.bitno.net/academicus/teologija/dr-tomislav-sagi-bunic-gdje-smo-s-ekumenizmom/

[10] Oratio ad Beatissimam Virginem Mariam pro conversione haereticorum. (Molitva Blaženoj Djevici Mariji za obraćenje krivovjernika). Djelomični oprost jednom dnevno za izgovaranje ove molitve sa skrušenim i pobožnim srcem. (Lav XIII. Reskipt Svete Kongregacije Obreda, 19. prosinca 1885.).