S Catholic News Agency prenosimo:
U nedavnom intervjuu, nadbiskup Arthur Roche je govorio o značaju tradicionalne latinske mise, objašnjavajući da nas misa hrani, te da nas poseban obred ujedinjuje na jedinstven način.
“To je zajednički jezik, koji nas spaja, što nas drži zajedno“, istaknuo je nadbiskup tijekom intervju za CNA 13. veljače, dodavši kako je “Latinska misa … prekrasan izraz štovanja Boga.”
Nadbiskup Arthur Roche je tajnik Kongregacije za bogoštovlje i pomaže u organizaciji posebne konferencije povodom 50. obljetnice apostolske konstitucije pape Pavla VI. “Sacrosanctum Concilium“.
“Sacrosanctum Concilium“- dokument Drugog vatikanskog koncila o svetoj liturgiji, koji je proglasio papa Pavao VI. 1963., imao je za svrhu potaknuti veće sudjelovanje laika u misi, dopustivši da im se čita Evanđelje na njihovom vlastitom jeziku. On također promiče veću uporabu gregorijanskog korala.
Tijekom konferencije, koja traje od 18. do 20. veljače, a koju je u organizirala Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, stručnjaci će raspravljati o utjecaju i posljedicama konstitucije na reformu misnog slavlja tj. obreda.
Nadbiskup Roche primijetio je kako je najvažnije zadržati Euharistiju u središtu, jer “sama Euharistija stvara zajednicu, zbog Krista koji se ovdje dijeli u izobilju.”
“Čin bogoslužja je nešto što zajedno činimo za Boga. To nije samo čin našeg osobnog izražaja”, naglasio je on, navodeći da je “To izraz naše ljubavi prema Bogu; naš odgovor na njegovu veličinu, na njegovu dobrotu prema nama, za divnu milost koji nam daje.”
Ako zadržimo ovakav pogled, istaknuo je nadbiskup, to stvara zajednicu “jer prije svega, mi idemo na misu jer smo u potrebi. Tu smo jer se moramo hraniti.”
Podsjećajući na Isusovu izjavu u Evanđelju da “ako ne jedete ovaj kruh i ne pijete ovu krv, nećete imati života u sebi“, nadbiskup Roche je ponovio kako se “idemo hraniti” i “idemo postati sličniji Kristu, a to stvara predivno zajedništvo.”
Govoreći o slavljenju mise na latinskom, nadbiskup je istaknuo da će “uvijek biti dio rimskog obreda”, jer on sadržava “jezik na kojem je rimski obred pisan- bilo da se radi o redovnom, a pogotovo u izvanrednom obliku”.
“To je način na koji se Crkva izražava”, objasnio je on, promatrajući kako je došlo do povećane uporabe gregorijanskog korala za vrijeme mise a posebno na međunarodnim slavljima.
Skrenuvši pozornost na posebnu međunarodnu ulogu koju ima grad Rim, nadbiskup Roche je rekao kako “ljudi iz cijelog svijeta, sa svih kontinenata i različitih hemisfera, dolaze zajedno slaviti misu i sjedinjuju se u tom zajedničkom izrazu pjevanja latinskog dijela mise”.
Osvrćući se na papa Franju i obrede, nadbiskup je objasnio kako “Papa nije izrekao ništa posebno o izvanrednom obliku mise, ali u stvari ni o redovnom obliku.”
Međutim, on je “vrlo otvoren čovjek, kao što znate, i vrlo pravedan čovjek“, istaknuo je nadbiskup, te je netko tko “kada slavi misu, što je vidljivo, uronjen je u to što čini, vrlo je pažljiv i vrlo sabran u slavljenju mise”.
“A to je važna stvar“, izjavio je nadbiskup Roche, “funkcija Petra je držati Crkvu u jedinstvu, i on je svjesniji toga od mene.”
