Dok evangelički, odnosno protestanski misionari otvaraju crkve među najudaljenijim amazonskim plemenima, dotle se talijanski katolički misionarski red hvali da nisu krstili niti jednog starosjedioca već 60 godina!
Narod Yanomami prakticira čedomorstvo, šamanizam i ritualni kanibalizam, ali talijanski misionar otac Corrado Dalmonego tvrdi kako bi autohtona zajednica mogla “pomoći Crkvi da se očisti od shema ili mentalnih struktura, koje su možda postale zastarjele ili neadekvatne.”
S druge strane, projekt Joshua, evanđeoska služba koja potiče pionirsko osnivanje crkava među svim etničkim skupinama s “najmanje Kristovih sljedbenika”, izvijestio je da 10% Yanomamija sada ispovijeda kršćanstvo.
Yanomami su etnička skupina od 20 000 do 30 000 autohtonih pojedinaca koji žive u amazonskoj prašumi na granici između Brazila i Venezuele.
Izvješće projekta Joshua pozvalo je kršćane da se “mole za narod Yanomami kako bi otkrili da je Isus dragocjeniji od bilo koje vjerske institucije ili kulturne prakse”.
Evangelisti su preveli dijelove Biblije i napravili audio snimke na Yanomami jeziku, uvjereni da “postoji potreba da kršćanski vjernici odu k njima, zasluže njihovo povjerenje i polože svoje živote za ove ljude koje Gospodin Isus ljubi.”
Nasuprot tome, prema povijesti misije čiji je autor otac Dalmonego i objavljena je 2019., talijanski misionari koji su 1953. godine bili pioniri misija među plemenima Yanomami, započeli su pitanjem: “Zašto uznemiravati Indijance?”
Odbijanje katoličkih misionara da preobrate domorodačke ljude pohvalio je Davi Kopenawa, ekološki aktivist i praktičar šamanizma, koji žestoko kritizira evanđeoske misionare zbog propovijedanja “čovjekovog pada” i “njegove potrebe za spasenjem”.
Odbacujući obraćenje domorodačkog naroda kao “kolonijalni” model evangelizacije, otac Dalmonego tvrdi da Crkva treba “obratiti pozornost na to kako domorodački narodi žive život zajednice, društvene odnose, organizaciju vodstva”, usvajanjem modela “proročkog dijaloga”.
Yanomami može pomoći Crkvi da “obrani ovaj svijet” i da “izgradi cjelovitu ekologiju” “uspostavljanjem mostova između tradicionalnog znanja i modernog, ekološkog znanja zapadnog društva”, ističe otac Dalmonego.
Crkvu obogaćuje “istraživanje šamanizma, mitologije, različitih znanja, viđenja svijeta i viđenja Boga”, ističe misionar. “S jedne strane, to se može označiti kao sinkretizam ili relativizam”, priznaje, ali dodaje: “Mi ne posjedujemo istinu.”
Suprotno tome, evangelici pridobivaju obraćenike usvajanjem tradicionalnijeg modela evangelizacije.
Novi model misije koji su usvojili misionari bio je tema rasprave na Amazonskoj sinodi 2019., gdje su sudionici iz amazonske regije također raspravljali o raširenom prebjegu frustriranih katolika koji odlaze u evangeličke crkve.
“Nikada u životu nisam krstio domorodačku [osobu], a također nemam namjeru to ikada učiniti”, hvalio se biskup Erwin Kräutler, austrijski misionar u Brazilu, na Amazonskoj sinodi.
O tempora, o mores!
