Među gotovo dvije stotine sudionika nadolazeće Sinode o obitelji dvadeset šest je osobno imenovao papa Franjo, uključujući i 14 kardinala, među kojima je i pet starijih od osamdeset godina.
Za papu Franju, dakle, starost nije granica. I to ne bez razloga. Pet starješina pozvanih na sinodu su sve samo ne u mirovini. Dovoljno je reći da je među njima i kardinal Walter Kasper, koji je i postavio dinamit u predsinodskoj fazi s prijedlogom da se skine zabrana na euharistijsku pričest za razvedene i civilno ponovno vjenčane katolike.
Svi znamo da p. Franjo osobno cijeni Kaspera kao teologa. A među pet osamdesetogodišnjaka papa nije propustio uvrstiti i Belgijanca Godfrieda Danneelsa, kardinala koji se već na sinodi 1999., uz kolegu Carla Maria Martinia, izjasnio u prilog pričesti za ponovno oženjene.
No, ravnoteža ovoj dvojci bi trebala biti dvojica kardinala starija od osamdeset godina koji su ipak poznati po suprotnom stajalištu: talijanski Elio Sgreccia i španjolski Fernando Sebastián Aguilar, potonji je autor predgovora nedavnom eseju Gerharda Müllera L. kardinala, prefekta Kongregacije za nauk vjere, koji je u oštroj suprotnosti s Kasperom.
Među kardinalima mlađima od osamdeset koje je papa imenovao su Carlo Caffara i Angelo Scola, također u nesuglasju s Kasperom, pogotovo prvi, koji se već nekoliko puta žestokim argumentima usprotivio pričesti za ponovno vjenčane vjernike.
Caffara je, prije nego što je postao nadbiskup Bologne, bio dekan Međunarodnog instituta za brak i obitelj koju je osnovao Ivan Pavao II. na Papinskom Lateranskom sveučilištu.
Neočekivano, međutim, među stručnjacima koji bi mogli pomoći tajniku Sinode, nema ni jednog člana te ustanove. Izostanak je čudan, budući da je Institut najviše vezan uz rasprave koje će se voditi na sinodi.
Iznenađujući je i izostanak poziva kardinalu Camillo Ruiniu, koji je kao predsjednik Talijanske biskupske konferencije sudjelovao u nezaboravnoj bici upravo po pitanju obitelji.
Ostali neočekivani izostanci su za dvojicu od osam papinih ‘savjetnika’: čileanskog Francisco Javier Errázuriz Ossa i američkog Sean P. O’Malleya; kao i za nadbiskupa Toronta kardinala Thomasa Collinsa, koji se također otvoreno protivio Kasperovom izlaganju.
Bilo je očito, međutim, da će Franjo pozvati na sinodu svog učenika- argentinskog nadbiskupa Víctora Manuel Fernandeza, rektor Papinskog katoličkog sveučilišta u Buenos Airesu.
No, iznenađenje je uloga koju mu je papa dodijelio- potpredsjednik odbora, uz kardinala Gianfranca Ravasia, koji je odgovoran za pisanje konačne poruke sinode.
Iz Hrvatske je pozvan zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a iz Bosne i Hercegovine banjalački biskup Franjo Komarica.
Za popis svih sudionika sinode pogledajte ovdje
