Nedavno imenovanje pet novih kardinala, koji će papu Franju savjetovati o upravljanju Crkvom, ima za cilj pomladiti skupinu koju je osnovao 2013. radi reforme Rimske kurije i poticanja njegove vizije Crkve. Među novim članovima Vijeća kardinala je kardinal Jean-Claude Hollerich, generalni relator Sinode o sinodalnosti i bliski papin suradnik.
Luksemburški nadbiskup dao je niz kontroverznih izjava u proteklih nekoliko godina. Prošle je godine pozvao na reviziju nauka Crkve o homoseksualnosti, a 2019. podržao je ređenje oženjenih muškaraca za svećenike. Godine 2020. rekao je za La Croix da je otvoren za ređenje žena. Prije nešto više od godinu dana, kada je COVID-19 još uvijek dominirao naslovnicama, podržao je COVID isprave za ulazak u crkve.
Pod pontifikatom pape Franje, kardinal Hollerich se uzdigao i postao jedan od najmoćnijih prelata današnjice. Godine 2018. od kardinala Reinharda Marxa preuzeo je dužnost predsjednika COMECE-a, Komisije biskupskih konferencija Europske unije. Kao generalni relator Sinode o sinodalnosti, odgovoran je za vođenje višegodišnje skupštine koja je izazvala zabrinutost zbog očitog naglaska na slušanju zagovornika homoseksualnih odnosa, zalaganja za ukidanje celibata i ređenje žena. U siječnju je rekao da se kritičari Sinode o sinodalnosti boje “Crkve u pokretu“ i „znaju da neće moći zaustaviti“ proces.
Devetočlano Vijeće kardinala osnovano je mjesec dana nakon Franjina izbora 2013., kako bi ga prvenstveno savjetovalo o reformi Rimske kurije, jednom od glavnih težnji njegovog pontifikata.
No, posljednjih godina neki smatraju Vijeće kardinala nevažnim tijelom, osobito nakon što je prošle godine objavljena Franjina Apostolska konstitucija Praedicate Evangelium. Vijeće je izvorno zamišljeno da ima predstavnike sa svih kontinenata, ali je također iskusilo gubitak članova, od kojih većina nije zamijenjena, uključujući pokojnog kardinala Georgea Pella koji je napustio Rim 2017. kako bi se branio od onoga što se pokazalo lažnim optužbama za seksualno zlostavljanje u Australiji. Kao rezultat toga, nekoliko godina takozvani “C9“ smanjio se na “C6“.
No s objavom papa Franje, Vijeće kardinala se vraća na devet članova. Uz kardinala Hollericha, ostali kardinali su mons. Gérald Lacroix iz Quebeca; mons. Sérgio La Rocha iz São Salvador da Bahia, Brazila; mons. Juan José Omella y Omella iz Barcelone, Španjolska; i mons. Fernando Vérgez Alzago, predsjednik države Vatikan. Oni se pridružuju trojici kardinala koji su bili članovi od samog početka: kardinalu Pietru Parolinu, vatikanskom Državnom tajniku; kardinalu Sean O’Malleyju iz Bostona; kardinalu Oswald Gracias iz Bombayja. Kardinal Fridolin Besungu iz Kinshase zamijenio je 2020. svog prethodnika iz Konga u Vijeću, kardinala Laurenta Monsengwoa Pasinya.
Tri dugogodišnja člana sada su odstupila s dužnosti nakon što je završio njihov petogodišnji mandat: kardinal Óscar Rodríguez Maradiaga (r. 1942.), skandalom pogođeni umirovljeni nadbiskup Tegucigalpe (Honduras), koji je prethodno koordinirao Vijećem; Kardinal Reinhard Marx iz Münchena (r. 1953.), jedan od glavnih arhitekata vrlo spornog Sinodalnog puta njemačke Crkve; i kardinal Giuseppe Bertello (r. 1942.) , prethodnik kardinala Vérgeza.
Pozicije utjecaja
Osim kardinala Hollericha, i drugi (novi) članovi također imaju utjecajne položaje.
Kardinal Sérgio La Rocha, je predsjednik Brazilske biskupske konferencije od 2015. i bio je predsjednik Komisije za zvanja CELAM-a, Latinoameričkog biskupskog vijeća. Sudjelovao je na Sinodi o obitelji 2015. i bio generalni relator za Sinodu o mladima 2018. čiji je završni dokument nazvan “iznimno LGBT pozitivnim“ i korišten kao referentna točka za Sinodu o sinodalnosti.
Brazilski kardinal je 2021. slavio misu koju su zatražile LGBT skupine u spomen na ubijene pripadnike LGBT zajednice. Zastupničke skupine rekle su da su bile iznenađene misom i pozdravile su činjenicu da je kardinal La Rocha koristio kraticu “LGBTIQ+”.
Riječ je o kardinalu, kojeg je Franjo 2016. imenovao kardinalom, ima mnogo drugih stavova u skladu s pontifikatom: snažno podupire Franjinu brigu za ekologiju, provodi vikende u najsiromašnijim područjima Sao Salvadora i javno se protivio pobačaju. Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom 2001., a neki ga vide kao mogućeg kandidata za papu.
Kardinal Gérald Lacroix, jedno od sedmero djece koja su odrasla u zemljoradničkoj zajednici u pokrajini Quebec, također je sudjelovao na Sinodi o mladima i pozvao Crkvu da učini “bolji posao” nudeći poboljšanu formaciju o seksualnosti i afektivnosti.
Misionar Instituta Pija X. koji je proveo devet godina u kolumbijskoj ratnoj zoni, rekao je kako vjeruje da je papa Franjo “prorok“ i da „dovodi Crkvu tamo gdje treba biti. On pročišćava Crkvu”. Kardinal Lacroix je sudjelovao na Sinodi o obitelji 2015. i pozdravio promjene: „Volim taj način razlučivanja“, rekao je. „Jako sam sretan što vidim da se ovo danas događa. Ovo će stvarno zauvijek promijeniti Crkvu. To je novi svijet”.
Kardinal je također služio kao supredsjedatelj Odbora za život i obitelj Kanadske biskupske konferencije. Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom 2011., a Franjo 2014. kardinalom.
“Klasični Franjin odabir“
Kardinal Juan José Omella y Omella, iz katalonskog govornog dijela Aragona, služio je godinu dana kao misionar u Demokratskoj Republici Kongo. Otkako ga je Ivan Pavao II. imenovao pomoćnim biskupom 1996., vodio je tri biskupije i u dvije obnašao službu apostolskog upravitelja. Od 2020. predsjednik je Španjolske biskupske konferencije. Član je Dikasterija za biskupe od 2014., što mu daje utjecaj na budućnost vodstva Crkve u Španjolskoj. Papa Franjo uzdigao ga je 2017. u Zbor kardinala.
Kardinal Omella je rekao da je Crkva nakon Drugog vatikanskog koncila željela „biti samarijanska Crkva”, prateći napaćene ljude svijeta. Također, rekao je kako vjeruje da Crkva mora „ujediniti institucije za opće dobro, tako da se nitko ne osjeća odbačenim”.
Papin biograf Austen Ivereigh opisao ga je 2017. kao “klasični Franjin odabir“ zbog svoje usredotočenosti na periferije i siromašne, kardinal se složio s papinom kontroverznom apostolskom pobudnicom o obitelji iz 2016., Amoris Laetitia, jer je rekao da u moralnim pitanjima „nije sve crno-bijelo“ i rad „duhovne pratnje je od vitalnog značaja“. Također se usprotivio dopisu četvorice kardinala što su javno tražili od pape pojašnjenje ključnih točki moralnog nauka u pobudnici. „Poslušnost papi znači hodati s njim“, rekao je. „Javna borba nije ni prikladna ni poučna za Božji narod”.
Posljednji među članovima Vijeća kardinala je kardinal Fernando Vérgez Alzago, španjolski prelat iz Salamance. Za svećenika Kristovih legionara zaređen je 1969. Ima dugu karijeru u Rimskoj kuriji, najprije je 1972. postao podtajnikom u Kongregaciji za osobe posvećenog života i družbe, a kasnije je obnašajući neke druge važne dužnosti u drugim vatikanskim institucijama. Papa Franjo ga je 2013. promaknuo u generalnog tajnika Guvernerstva Grada Vatikana.
U listopadu 2020. imenovao ga je u peteročlano povjerenstvo pod vodstvom kardinala Kevina Farrella za praćenje ugovora koji iz sigurnosnih razloga ne podliježu novim protu korupcijskim normama. Nakon što je 2021. godine naslijedio kardinala Bertella na mjestu predsjednika države Vatikan, papa Franjo ga je 2022. imenovao nadbiskupom i kardinalom.
Vijeće kardinala sastaje se svakih nekoliko mjeseci na dva ili tri dana. Tijekom posljednjeg sastanka u prosincu, raspravljalo se o Sinodi o sinodalnosti, zaštiti maloljetnika i nedavnom sastanku COP27 o klimatskim promjenama. Sljedeći sastanak zakazan je za 24. travanj.
