Po prvi put u četrdeset godina, organizatori poznatog katoličkog hodočašća (koje započinje ispred pariške katedrale Notre Dame i završava kod katedrale u Chartresu) morat će odbiti dio hodočasnika zbog prevelikog broja prijava. Očekuje se da će više od šesnaest tisuća ljudi sudjelovati u 41. predstojećem hodočašću u Chartres u Francuskoj, od 27. do 29. svibnja.
To je rekordan broj sudionika za hodočašće – točnije trodnevnicu – koja se održava svake godine, vikend uoči blagdana Duhova. Neprekidni priljev online registracija posljednjih dana prisilio je organizatore laičke udruge Notre-Dame de Chrétienté („Gospa od kršćanskog svijeta“) da od 19. svibnja odbiju sve nove prijave.
Pozivajući se na bolnu i neviđenu odluku u priopćenju, objavljenom na svojoj internetskoj stranici, udruga je svoj izbor obrazložila nedostatkom šatora, brojem volontera, duljinom pješačke kolone koja bi bila veća od dva sata, zbog čega bi posljednji hodočasnici, osim sigurnosnih problema, kasnili.
U priopćenju se kaže da, iako ovu odluku „nije bilo lako donijeti, ona potvrđuje sve veći utjecaj hodočašća u Chartres i pokazuje sve veći interes hodočasnika za Chartresa, od kojih je većina mlađa od dvadeset godina, za duhovnost i dubinu tradicionalne latinske mise“. Organizatori su dodali da će „izvući posljedice ove povijesne situacije za hodočašće 2024. godine”.
Doista, čini se da na entuzijazam koji okuplja katolike privržene tradicionalnoj misi iz cijele Francuske i ostatka svijeta, nije negativno utjecao Motu proprijo Traditionis Custodes iz 2021. i dekret iz veljače 2023. koji ograničava korištenje tridentskog obreda.
To je zaključak i o. Danzieca, poznatog komentatora pod pseudonimom u francuskim katoličkim medijima, koji je u tweetu usporedio privrženost tradicionalnoj latinskoj misi s neodoljivim valom. „Nije tsunami, već nešto poput rastuće plime na Mont-Saint-Michelu“, napisao je.
Po njemu, povećani broj hodočasnika za Chartres – za hodočašće Našoj Gospi od Kršćanskog svijeta – očitovanje je proročanstva kardinala Louis-Édouarda Piea iz 1855. da će „Chartres postati, više nego ikad, središte pobožnosti prema Mariji na Zapadu, i ljudi će mu hrliti, kao i u prošlosti, iz svih dijelova svijeta”.
Predviđanje koje se, čini se, djelomično ispunilo na poticaj francuskog pisca Charlesa Péguya, koji je 1912. sam hodočastio od pariške Notre Dame do marijanskog svetišta Chartres, kako bi zamolio zagovor Djevice Marije da pomogne njegovom bolesnom sinu. Pisac, koji se nekoliko godina prije hodočašća vratio katoličkoj vjeri, bio je inspiracija za početak hodočašća koje je započelo 1983. godine.
„Moj stari prijatelju, ja sam novi čovjek”, napisao je Péguy u pismu svom prijatelju Josephu Lotteu po povratku sa svog hodočašća dugog 86 kilometara. U istom pismu je napisao: „Možeš vidjeti zvonike Chartresa iz velike udaljenosti – čak 17 kilometara udaljenosti. Čim sam to vidio, bio sam oduševljen. Sve su moje nečistoće odjednom nestale”.
Požar koji je 2019. opustošio veliki dio katedrale Notre Dame u Parizu, natjerao je hodočasnike da svoju početnu točku premjeste na trg kod crkve St. Sulpice, u šestom arondismanu (četvrti) francuske prijestolnice. Ova ruta ostat će na snazi do ponovnog otvaranja slavne katedrale, vjerojatno 2024.
Svake godine sudionici, noseći zastave i barjake svojih organizacija, kreću na putovanje kroz zeleni krajolik regije Beauce, pjevajući tradicionalne katoličke pjesme dok se tisuće hodočasnika koji ne hodaju, pučki zvanih “anđeli čuvari“, ujedinjuju s njima u molitvi.
Tema ovogodišnjeg susreta bit će „Euharistija, spasenje duša!“, tijekom kojeg će na sv. misama relikvija sv. Tome Akvinskog biti izložena za štovanje hodočasnicima. Bit će izložena po prvi put od 1369. u nekoliko mjesta u Francuskoj, u povodu sedamstote obljetnice njegove kanonizacije – 2023. Ova relikvija lubanje Anđeoskog naučitelja do sada se čuvala pod oltarom samostana jakobinaca u Toulouseu, kolijevci dominikanskog reda.
