Ključ za ponovno osnaživanje Crkve je u vlastitim domovima i obiteljima. Sljedeća grupa bogoslova i postulanata večera za našim vlastitim kuhinjskim stolovima svake večeri, upravo sada, danas.
„Gospodin želi širiti svoje kraljevstvo i putem vjernika laika, to jest kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravednosti, ljubavi i mira…“ (Lumen Gentium, br. 36).
Katolička Crkva je centar našeg života. Ona je naš dom, počivalište i sigurna luka u svijetu u kojem moral i vrijednosti dolaze i odlaze s plimom. Ona je sigurna spona koja nas povezuje s našim roditeljima i precima koji su molili krunicu na jezicima Starog svijeta koji više ne poznajemo, i ona je najbolja nada koju imamo da našu djecu držimo blizu i na pravom putu. Ona nas jača, vodi i drži nas ukorijenjenima u Istini. Ipak, najviše od svega, ona nas hrani milošću koja nas dovodi u prijateljstvo i jedinstvo s Bogom u ovom životu i priprema nas za savršenu radost u sljedećem životu. Ona je uistinu naša Majka na Zemlji, kojoj je povjerena misija da nas sve vodi u Nebo.
Ali svjesni smo razočaranja mnogih zbog kriza i skandala, kaosa i nejedinstva, čak i iz samog Vatikana, a mi, laici, uvelike smo zbunjeni i dezorijentirani cijelom stvari. Šok je da ovakva vrsta napada pogodi Crkvu, koju obično smatramo svjetionikom u koji se smještamo za vrijeme svake oluje, a ne brodom koji udaraju podivljali morski valovi. Kao posrednici između Boga i čovjeka, svećenici moraju “stati u procjepu” za sve nas, ali ne staju zbog skandala koji su zasjenili Crkvu. Omalovažava se i sama vrlina, često se oslikava kao nešto loše, dok se protivljenje jasnim granicama koje je Bog postavio čovječanstvu predstavlja kao nešto čemu treba težiti. Četiri temelja Crkve – Jedna, Sveta, Katolička, Apostolska – su postale glavne mete za kulturu koja želi našu Svetu Majku odvući u živi pijesak, kojim se kultura okružila.
Što se može učiniti u svijetu u kojem se korupcija filtrirala čak i u organizaciju zaduženu za spasenje svih ljudi?
Tko (nam) može pomoći da se stvari isprave?
Pa, što je s nama?
Sveti Pavao nam govori da svatko od nas, bilo svećenik ili laik, ima utjecaj na cijelu Crkvu:
„Doista, kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo – tako i Krist… Ne može oko reći ruci: Ne trebam te, ili pak glava nogama: Ne trebam vas. Nego, Bog je tako sastavio tijelo da je posljednjem udu dao izobilniju čast da ne bude razdora u tijelu, nego da se udovi jednako brinu jedni za druge. I ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi; ako li se slavi jedan ud, raduju se zajedno svi udovi. A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinačno, udovi…“ (1 Kor 12, 12; 20 – 22, 24 – 27).
Svako naše djelovanje utječe na sve ostale članove Crkve. Naš je Gospodin rekao svetoj Gertrudi da svaki put kad ga netko primi u Svetoj pričesti, svaka osoba na zemlji, u čistilištu i na nebu dobiva neki dobar učinak. Tako smo svi povezani. Dobrota Tijela Kristova u cjelini uvelike ovisi o dobroti svakoga od nas.
Élisabeth Leseur, mističarka za koju se vodi postupak za beatifikaciju, rekla je sljedeće: „Svaka duša koja uzdiže sebe (k Bogu), uzdiže svijet“ (Tajni dnevnik Élisabeth Leseur, Sophia Institute Press, 2002).
I imamo puno toga s čime radimo, iako smo “samo laici“. Vlast povjerena Svetom Ocu i drugim članovima hijerarhije – i milosti koje idu uz tu vlast – čudo su. Ali Crkva je opremila laike drugom vrstom snage. Gornja hijerarhija je brojčano relativno mala, ali kako se spuštamo niz stepenice i autoritet pojedinca opada, baza se širi, tako da postoji više od 410.000 svećenika diljem svijeta. A koliki je broj katoličkih laika? Njih ima gotovo 1,4 milijarde.
Uz ovakve brojke, laici su daleko od nemoćnosti, pogotovo ako imamo na umu da imamo potpunu vlast nad domenom koja nam je dana i koja je primarni ključ za ponovno osnaživanje Crkve, a to je u vlastitim domovima i obiteljima. Sljedeća grupa bogoslova i postulanata večera za našim vlastitim kuhinjskim stolovima svake večeri, upravo sada, danas.
Osim toga, 1,4 milijarde ljudi, ako budu blisko povezani jedni s drugima, bit će povezani i s ostatkom Crkve, onda će još veći učinak biti svjedočanstvo življenja izvanrednih kreposti u osobnom životu. Uz to, ako promatramo mistično Kristovo tijelo kao uže, pri čemu je svaka osoba jedna nit u tom užetu, možemo vidjeti kako svaka nova nit jača i cijelo uže.
Ponekad bismo mogli osjetiti da nas Gospodin poziva na dublje djelovanje i oklijevati jer ne želimo “biti jedini“ i privući pozornost na sebe. Ali drugi se možda suzdržavaju od te iste vrste djelovanja, iz istog razloga. Kada je pravo vrijeme i Bog to želi, sve što je potrebno da se veliki pokret proširi je da netko bude hrabar i krene prvi.
Katolici od Španjolske do Australije, od Aljaske do Tajvana, dijele zajedničku baštinu, primaju istog euharistijskog Krista i neraskidivo su povezani. Mi smo svjetska obitelj, koja broji preko milijardu vjernika. Sam Isus je molio da svi mi – cijela Crkva – budemo jedno (usp. Iv 17, 21), a sveti Pavao u svojim poslanicama kaže da jesmo.
Krist je obećao da će uvijek biti s nama (usp. Mt 28, 20) i umro je da bi se to dogodilo. Gospa od Guadalupe je rekla:
„Zar ja, tvoja Majka, nisam ovdje? Zar nisi u mojoj sjeni i pod mojom zaštitom? Zar nisi u mojim rukama? Ima li još nešto što trebaš?“.
Imamo njihovu pomoć, stoga trebamo stajati, a možemo – dajući Bogu sve i živeći hrabro svoju katoličku vjeru, bez ograničenja.
Gospodin i Sveta Majka Crkva zaslužuju sve od nas, i opremili su nas onim što nam je potrebno da pomognemo Gospodinu ponovno povratiti svetost diljem svijeta. Ovi su dani dragocjena prilika za nas, katoličke laike, da pomognemo jačanju Crkve iz temelja.
