Kao što se moglo i očekivati, mediji su naveliko pisali o prvim kardinalima koje je papa Franjo imenovao prošlog mjeseca. No, samo nekoliko njih je navelo da je jedan od novih kardinala, nadbiskup Perugie Gualtiero Bassetti, poznat po tome što je usko povezan, kao slavljenik i homilist, sa slavljenjem svete mise u izvanrednom obliku rimskog obreda- tradicionalne latinske mise temeljene na misalu iz 1962.-e godine.
Iako je bilo kritika- i prigušenih i otvorenih prema papi Franji iz određenih tradicionalnih krugova, pa i zabrinutosti da je novi papa možda neprijateljski raspoložen prema prethodnikovom motu proprio Summorum Pontificum i njegovoj provedbi, ipak postoje znakovi da Sveti Otac pokazuje otvorenost i pastoralnu brigu za tradicionalne katolike, što je potvrdio i imenovanjem kardinala Bassettia.
Tijekom ad limina posjeta biskupa iz talijanske regije Apulia, neki su se žalili Franji na podjele koje su nastale unutar Crkve zbog zagovaratelja mise prema drevnom obredu, pa je papa napomenuo da budu oprezni s ekstremistima iz određenih skupina tradicionalista, ali i da cijene tradiciju i dopuste joj da živi u Crkvi zajedno s inovacijama.
Nedugo nakon ove izjave, održano je nekoliko svečanosti u čast 25. obljetnice dvaju važnih tradicionalnih vjerskih zajednica, Bratstva sv. Vincenta- Ferriera (FSVF) i Bratstva sv. Petra (FSSP). U vezi obljetnice FSSP-a papa Franjo je poslao pismo, odnosno blagoslov, izražavajući zahvalnost za rad FSSP-a u službi crkvenog zajedništva cum Petro et sub Petro, primjećujući da je “u velikom sudbonosnom trenutku za Crkvu stvoreno Svećeničko bratstvo svetog Petra… U velikom duhu posluha i nade, njezini osnivači okrenuli su se s povjerenjem Petrovom nasljedniku kako bi ponudili vjernicima, koji su privrženi misalu iz 1962., mogućnost da žive svoju vjeru u punom zajedništvu sa Crkvom.“
Sveti Otac je potaknuo članove FSSP-a da nastave svoju misiju pomirenja među svim vjernicima, bez obzira na njihov liturgijski senzibilitet.
“Po načinu proslave svetog misterija prema izvanrednom obliku rimskog obreda i usmjerenjima konstitucije o liturgiji Sacrosanctum Concilium, kao i prenošenju apostolske vjere kako je naznačeno u Katekizmu Katoličke Crkva, neka daju svoj doprinos, u vjernosti živoj predaji Crkve, radi boljeg razumijevanja i provedbe Drugog vatikanskog koncila.“
Sveti Otac je zaključio da FSSP, prema vlastitoj karizmi, aktivno sudjeluju u poslanje Crkve u suvremenom svijetu, po svjedočanstvu svetog života, čvrstom vjerom, i inventivnoj i velikodušnoj ljubavi.
Najveća koncentracija tradicionalnih svečanosti i događaja dogodila se nekoliko tjedana kasnije s drugim hodočašćem CISP-a (Međunarodna Koordinacija Summorum Pontificum ), što je u Rim dovelo na tisuće katolika iz cijelog svijeta tijekom vikenda od 24.-27. listopada. Tri pontifikalne mise u izvanrednom obliku slavljene su tijekom hodočašća, a na jednoj je tajnik Papinske komisije Ecclesia Dei, nadbiskup Guido Pozzo pročitao papinu poruku –
“Njegova Svetost papa Franjo želi poslati svoju srdačnu dobrodošlicu te se nada kako će te, tijekom vašega predanog prolaza ovdje među grobnicama apostola, još više zbližiti s našem Gospodinom u slavljenju mise i na javnoj molitvi Crkve, a time dobiti novu snagu u življenju života Evanđelja. Sveti Otac je prizvao na vas darove Duha Svetoga i majčinsku zaštitu Majke Božje, i rado daje Vašoj Eminenciji i svim biskupima, svećenicima, redovnicima i vjernicima koji su došli na ovo sveto slavlje njegov apostolski blagoslov da vam donese mir i duhovni žar.“
Još su dva značajna tradicionalna događanja održana u Rimu početkom studenoga: prvo je bila hodočašće Društva Latinske Mise (LMS), i drugo, glavne skupštine Federatio Internationalis Una voce (FIUV), međunarodne organizacije koja promiče očuvanje tradicionalne latinske mise. Iako LMS hodočasnici nisu bili izravno uključeni u ovaj FIUV sastanak, izbor tih datuma značio je kako su pristaše Latinske Mise iz obje organizacije, iz mnogih dijelova svijeta, imale priliku sudjelovati u svečanim misama i drugim tradicionalnim liturgijama u značajnijim crkvama Rima.
Na susretu FIUV-a, tijekom Otvorenog foruma, kardinalu Dariu Castrillón Hoyosu je postavljeno pitanje o situaciji kod franjevca Bezgrješne (FFI), te je on uvjeravao publiku kako su mjere koje je donijela Sveta Stolica, a koje ograničavaju FFI korištenje izvanrednog oblika, poduzete samo kao rezultat unutrašnjih problema i nemaju veze sa samim slavljenjem izvanrednog oblika rimskog obreda: “Susreo sam s papom Franjom tek nedavno, a on mi je rekao kako nema problema sa starim obredom, niti ima bilo kakvih problema s laičkim skupinama i udrugama koje ga promiču.“
(izvor: catholicworldreport.com)
