Na prijedlog rektora Velike džamije u Parizu, papa Franjo je zadužio Vatikan da ove godine organizira visokorangirani međureligijski dijalog između muslimana i katolika.
Kao rezultat privatne audijencije održane 10. veljače s Chems-Eddineom Hafizom, rektorom Velike džamije u Parizu, papa Franjo je dao upute Dikasteriju za međureligijski dijalog da koordinira još jedan događaj koji promiče bratstvo između islama i katolicizma.
Hafizova ideja o “novom međunarodnom susretu” za “bratstvo” kršćana i muslimana u Europi na “kontinentalnoj razini” predstavljena je Papi tijekom njihovog susreta, koji je drugi takav nakon što su se prvi put sreli 2022. godine.
“Koliko su se naših molitava uzdigle poput dviju obala koje su pozvane spojiti se, koliko se srca otvorilo sigurnosti da se Božja ljubav odražava u našoj volji da volimo sva Njegova stvorenja?” Tako je započela Hafizova poruka papi Franji u ponedjeljak, tijekom koje je vodeći musliman iz Pariza nastojao pridobiti papinu potporu za muslimane “koji se suočavaju s rastućom stigmatizacijom”.
“Predugo se na Zapadu islam doživljava kroz iskrivljenu prizmu terorizma i nasilja. Ta pogrešna percepcija potiče neprijateljstvo prema muslimanima, koji se suočavaju s rastućom stigmatizacijom,” izjavio je Hafiz u svojoj poruci.
Hafiz je citirao Franjinu encikliku Fratelli Tutti iz 2020. godine, koja promiče međureligijske aktivnosti i “bratstvo”, te koja se često smatra da potiče religijski indiferentizam, naglašavajući temu “dijaloga”.
Uz Franjin jednako kontroverzni dokument iz Abu Dhabija iz 2019. godine o ljudskom bratstvu – koji je Hafiz nazvao “prekretnicom u dijalogu između kršćana i muslimana” – Fratelli Tutti postao je referentni tekst za sve događaje vezane uz temu bratstva.
No, “bratstvo” između kršćana i muslimana u Europi, rekao je Hafiz, “ipak je ugroženo ravnodušnošću, dehumanizacijom, strahom od drugih i budućnosti.” To je djelomično pripisao načinu na koji ne-muslimani percipiraju islam, dok je pozvao Europu da “više prihvati” muslimane te dodao da je Europa “dugo bila zemlja raznolikosti.”
“Muslimani Europe također djeluju kao zaštitnici, kao građani, i namjeravaju oblikovati mirnu budućnost,” rekao je Hafiz. “Ali zemlje koje su ih primile sada se čine obuzete strahom. Mnogi Europljani odustaju od nade, zatvarajući se u usku viziju sebe i odbacujući one koje više ne vide kao braću i sestre.”
“Predugo se na Zapadu islam doživljava kroz iskrivljenu prizmu terorizma i nasilja,” ponovio je Hafiz. “Ova pogrešna percepcija potiče antimuslimanske diskurse, što zauzvrat dovodi do rastuće stigmatizacije.”
Citirajući deklaraciju iz Abu Dhabija iz 2019. godine, koju Franjo često navodi na ekumenskim i međureligijskim događajima, Hafiz je pozvao na povećano jedinstvo između kršćana i muslimana, rekavši da su oni “članovi iste obitelji vjere u Boga”:
“Naši sugrađani, i kršćani i muslimani, trebaju se prepoznati kao članovi iste obitelji vjere u Boga i dubokih vrijednosti, u dijalogu gdje razlike ne udaljavaju, već svjedoče o bogatstvu Božjeg stvaranja. Papa Ivan Pavao II. se tako obratio mladim muslimanima: mi vjerujemo u istog Boga, živoga Boga, koji je stvorio svijet i brine se za svoja stvorenja.”
Hafiz je predložio svoj grad Pariz kao domaćina mogućeg susreta 2025. godine, dok je također sugerirao da bi mogao biti nazvan po sv. Augustinu, koji je “lik konvergencije između zemalja Istoka i Zapada.”
Europa, rekao je, mora biti “vjernija svojoj humanističkoj baštini, gdje svatko, bez obzira na vjeru, može biti poštovan i poštovati druge.”
“Religije mogu ponuditi viziju društvima uronjenim u neizvjesnost. U tu svrhu, moramo ponovno potvrditi potrebu za međureligijskim dijalogom.”
Unatoč Hafizovoj tvrdnji o jedinstvu kršćana i muslimana unutar iste obitelji vjere, teolozi su snažno odbacili takav koncept.
Tekst iz Abu Dhabija koji promiče bratstvo i jedinstvo, posebice između kršćana i muslimana, opisan je kao pokušaj da se “preokrene nauk Evanđelja” zbog promicanja jednakosti religija u obliku “bratstva.”
Vodeći katolički prelati pažljivo su objasnili kako islam nije “vjera” te kako katolici i muslimani ne štuju istog Boga.
Prema riječima islamskog svetog teksta, Kuran izričito odbacuje toliko temeljnih elemenata katolicizma. Prvo, Kuran odbacuje pojam Boga kao Trojstva; drugo, odbacuje da Bog ima sina, tvrdeći da je to ispod Njegova dostojanstva. Treće, Isus se vidi samo kao Božji poslanik, što implicira da Marija ne bi bila Majka Božja.
