Iz Washington Times-a prenosimo članak ‘Tko je sad bezbožan?‘
MOSKVA – U jeku Hladnog rata, bilo je uobičajeno da američki konzervativci nazivaju ateistički Sovjetski Savez “bezbožnom nacijom.”
Malo više od dva desetljeća kasnije, povijest se potpuno okrenula pa sada političari u Kremlju i njihovi saveznici u Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi tako nazivaju Zapad.
“Mnoge euro-atlantske zemlje su se udaljile od svojih korijena, uključujući i kršćanske vrijednosti.“, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom govoru. “Vodi se politika koja na istu razinu stavlja obitelj s više djeca i istospolno partnerstvo, ili vjeru u Boga i vjeru u Sotonu. Ovaj put vodi u degradaciju.”
U njegovom govoru o stanju nacije, sredinom prosinca, Putin je također prikazao Rusiju kao nepokolebljivog branitelja “tradicionalnih vrijednosti“. Odnosno protivnika onoga što je opisao kao moralno bankrotiran Zapad. Društveni i vjerski konzervativizam, inzistira bivši oficir KGB-a, je jedini način da se spriječi klizanje svijeta u “kaotičnu tamu.”
Kao dio svoje politike obrane “kršćanskih vrijednosti”, Rusija je usvojila zakon kojim se zabranjuje “homoseksualna propaganda”, te zakon po kojem je ‘vrijeđanje’ nečijih vjerskih osjećaja kazneno djelo.
Putinov pogled na Zapad je dobio podršku i vođe Pravoslavne Crkve. Tako je moskovski patrijarh Kirill I. optužio zapadne zemlje za sudjelovanje u “duhovnom razoružanju” svojih ljudi.
Konkretno, patrijarh Kiril kritizirao je zakone nekoliko europskih zemalja, kojima se vjernicima zabranjuje nošenje religijskih simbola, uključujući i križeve na ogrlicama na poslu. “Opći politički smjer zapadnih političkih elita je, bez sumnje, anti-kršćanskog i anti-religijskog karaktera“, rekao je patrijarh u komentarima emitiranim na državnoj televiziji.
“Mi smo prošli kroz epohu ateizma, znamo kako je to živjeti bez Boga“, rekao je patrijarh Kiril. “Mi želimo vikati cijelom svijetu: ‘Stop!‘”
Druge vodeće osobe unutar Pravoslavne Crkve otišle su i korak dalje u kritiziranju Zapada. Vsevolod Chaplin, glasnogovornik Crkve, sugerirao je kako Zapad nije ništa bolji za kršćanskog vjernika od Sovjetskog Saveza.
Sovjetske vlasti su pogubile 200.000 svećenika i vjernika između 1917.-1937., prema izvješću predsjedničkog odbora iz 1995. Uništeno je na tisuće crkava, a one koje su ostale pretvorene su u skladišta, garaže ili muzeje ateizma .
“Odvajanje svjetovnog i vjerskog je fatalna pogreška Zapada”, rekao je vlč. Chaplin. “To je monstruozna pojava koja se dogodila samo u zapadnoj civilizaciji i na kraju će ubiti Zapad, politički i moralno.”
(…)
Iako Putin nikada nije skrivao, kako on sam kaže, svoju duboku kršćansku vjeru, njegovo prvo desetljeće na vlasti bilo je uglavnom bez otvorene vjerske retorike. U ta doba jedva da je htio nametati neke svoje vrijednosti Rusiji ili držati Zapadu predavanja o moralu.
Međutim, otkad je započeo svoj treći predsjednički mandat u svibnju 2012., postao je sve autoritativniji vođa koji nastoji doći do podrške konzervativnog, odnosno ksenofobnog djela ruskih glasača iz unutrašnjosti.
“Zapadne vrijednosti, od liberalizma do priznavanja prava seksualnih manjina, od katoličanstva i protestantizma do udobnih zatvora za ubojice, izazivaju u nama sumnje, čuđenje i otuđenost,” pisao je u nedavnom eseju Jevgenij Bazhanov, rektor diplomatske akademije ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Analitičari ukazuju kako je Putinov iskorak prema ultrakonzervativnoj i anti-zapadnoj retorici bio potaknut masovnim prosvjedima protiv njegove vladavine koji su potresali Rusiju 2011. i 2012. godine. Još neviđeni prikaz otpora vodili su tada uglavnom obrazovani, urbani Moskovljani – mnogi s neskrivenim prozapadnim simpatijama.
“Ovo je Vladin odgovor modernim Rusima koji su postali prkosni i neovisni”, rekla je Maria Lipman, analitičarka sa sjedištem u moskovskom Carnegie Centru. “Vlada je postavila konzervativnu većinu protiv liberalne manjine. Kao rezultat toga, vođenje jedne vrste protu-zapadne ideologije sada se pretvorilo u nešto što je postala gotovo državna ideologija.”
Gospođa Lipman, međutim, sugerira kako bi Putin trebao postati oprezniji u izražavanju prevelike potpore Pravoslavnoj Crkvi – “simbolu ruske državnosti” – jer bi se ona jednoga dana mogla usprotiviti i njegovom autoritetu.
U ispitivanjima javnog mnijenja, oko 70 posto Rusa sebe definira kao pravoslavce, a u prošlosti su oporbeni lideri uvijek pozivali Crkvu da odigra posredničku ulogu između Kremlja i prosvjednika.
“Zbog Putinovog pomaka prema konzervatizmu, Crkva se osjećaja ohrabrena.”, rekla je Lipman. “Putin dakle Crkvu ne naglašava previše u svojim govorima, nego se radije koncentrira na govor o tradicionalnim vrijednostima, jer i on gleda s oprezom na sve veću podršku koju Crkva dobiva u društvu.”
