Prijedlog kurikula Katoličkoga vjeronauka objavljen je u veljači 2016. god., a nešto poslije i ponuđen na stručnu raspravu, koja je u tijeku. Na stranici Vjera i djela možemo čitati odlične i konstruktivne analize ovog dokumenta, a ovdje donosimo zaključak detaljne analize samog Opisa predmeta u Prijedlogu kurikula Katoličkoga vjeronauka (4.-5. str.).
Osvrt je napisala Mr. Snježana Majdandžić-Gladić, vjeroučiteljica u Osijeku i urednica stranice zlatnadjeca.com.
Temeljna je primjedba na cijeli kurikul ta što bitno zanemaruje katolički identitet, katoličku vjeru, katolički moral i otajstvenu stranu Katoličke Crkve, dok je istovremeno nesrazmjerno i poltronski usmjeren prema ekumenskom dijalogu i multikulturološkoj perspektivi, što je vidljivo u svim dijelovima kurikula, a posebno u navedenom uvodnom. Također, opis predmeta ima iznimno slabe teološke naglaske[1], ali zato ima prenaglašenu antropološko-psihološko-pedagošku perspektivu, koja također ide na štetu cijelog Katoličkog vjeronauka.
[…]
Opis predmeta Katoličkoga vjeronauka, (kao što sam detaljno obrazložila), pokazuje velike manjkavosti i nedostatke, a oni se prije svega odnose na izostanak teoloških naglasaka, koji bi po naravi stvari trebali biti nosivi. Nažalost, većina autora Prijedloga uopće nisu teolozi, nego katehetičari, a kao takvi nemaju dovoljnog znanja govoriti teološkim rječnikom, pa je razumljivo što su se zadržali u domeni svojih kompetencija. Svakako bi bilo dobro da Hrvatska biskupska konferencija i Vijeće za katehizaciju uoče takav nedostatak i pozovu poznate teologe nosivih teoloških disciplina kao suradnike i savjetnike članovima Stručne radne skupine, kako bi se revizijom ispravila dosadašnja šteta. Posebno treba voditi računa o najvažnijim teološkim pojmovima, koji su u tekstu gotovo u potpunosti izostali.
Nadalje, držim da uvodne rečenice opisa predmeta Katoličkoga vjeronauka trebaju govoriti o svrsi, dakako dobro i precizno definiranoj, a ne onako kako je to sada učinjeno, ali i da uz to nužno treba sadržavati i pravne propise po kojima se Katoličkom vjeronauku priznaje pravo na prenošenje vlastitih vrijednosti, te da one ne smiju biti ni na koji način diskriminirane.
Također, smatram da se pojmovi koji su vezani uz pridjev kršćanski nužno trebaju mijenjati u katolički, prema načelu koji je jasno naglašen u gornjoj analizi.
Pojam religija se može tek nuzgredno koristiti, ali nipošto ne može biti jedan od ključnih termina kako je to sada. Naglasak treba biti na vjeri, a ne na religioznosti.
Treba izbaciti gotovo sve rečenice koje se protežu kroz cijeli tekst, a tiču se multikulturalnosti i multidijalogijalnosti, odnosno dovoljno je te vrijednosti navesti samo jednom.
U cijelom tekstu nema ni na jednom mjestu spominjanje važnog trinoma: škola, obitelj, Crkva (župna zajednica), te je time potpuno izostala usmjerenost Katoličkoga vjeronauka na obitelj, kao i povezanost s liturgijskim slavljima, napose euharistijom, i pastoralnim djelovanjem. To bi također trebalo izmijeniti.
Sve u svemu, zaključujem da je Stručna radna skupina odradila jako veliki posao i vjerojatno dobronamjerno dala svoj maksimum, ali unatoč tome držim da je nužno izmijeniti skoro svaku rečenicu iz analiziranog teksta. U suprotnom, dobit ćemo kurikul kršćanske religiozne kulture, koji nema uporišta niti u katoličkoj vjeri, niti u tradiciji, niti u kulturi hrvatskoga naroda. A kao takav sigurno će imati mnoge i velike neželjene konzekvence. One pak, nadam se, nisu nikome u interesu.
________________________________________[1] U izradi Prijedloga kurikula Katoličkoga vjeronauka sudjelovali su većim dijelom oni koji su diplomirali i(li) doktorirali katehetiku, pa je razumljivo da je teološka strana, bez konzultiranja znanstvenika drugih teoloških grana, ostala oštećena. Prema javno objavljenim podacima, samo su Ivica Pažin, Ante Pavlović, Tihana Petković i Gordana Barudžija diplomirali teologiju, dok su Ružica Razum, s. Valentina Mandarić, Ljuba Duvnjak, Ivica Živković, Dalibor Adžić i Sabina Marunčić diplomirali katehetiku. Od njih su svoj poslijediplomski studij nastavili Ivica Pažin, Ante Pavlović, Ružica Razum i s. Valentina Mandarić, a svi su doktorirali na području katehetike.
