‘Većina ljudi na svijetu vjeruje da religija igra pozitivnu ulogu u društvu’, navodi se u novom istraživanju objavljenom od WIN / Gallup Internationala, ali anketa u kojoj je sudjelovalo 67.000 ljudi, ukazuje i na područja u kojima su se ispitanici negativno izjasnili o religiji: Zapadnoj Europi i akademskoj zajednici. Sve u svemu, više od polovice (59 %) anketiranih osoba misli da religija igra pozitivnu ulogu, što je ukupno za 37 % više od onih koji misle negativno.
“Ono što vidimo u skladu je s drugim vjerskim studijama koje smo radili u proteklih 30 godina, a to je da je religija važna za ljude općenito na svjetskoj razini “, rekla je Marita Carballo, glasnogovornica Gallupa.
Ali ne toliko u Zapadnoj Europi, koja se našla u mješavini sekularizma, socijalne države i kulturoloških sukoba s islamskom imigracijom. U Zapadnoj Europi, čak šest od devet zemalja ima veći negativni stav prema religiji od pozitivnog: Danska (-36 % ), Belgija (-30 %), Francuska (-22 %) i Španjolska (-22 %), a tu su još Nizozemska i Švedska.
Laura Keynes, britanska znanstvenica, pisac i katolički apologet, rekla je kako način izvještavanja i prenošenja vijesti u Europi, posebno u Velikoj Britaniji (gdje pozitivni pogled nadmašuju negativne stavove samo za 6% ), snosi značajnu odgovornost u oblikovanju javnih stavova prema religiji. Ona tvrdi kako se vijesti kroje prema posebnom okviru i koriste određene riječi i fraze s ciljem da se osnaži određeni pogled, osim ako čitatelj ili gledatelj nije posebno upoznat s problematikom o kojoj je riječ.
Izgleda da mediji baš i nemaju tendenciju izvještavati o Crkvi koja predvodi u ekumenskim inicijativama, radi na rješavanju sukoba ili pomaže ljudima da izađu iz siromaštva jer – “to jednostavno nije dovoljno dramatično“, a “kada javnost i čuje nešto o Crkvi ili vjeri, one su predstavljene općenito u negativnom svjetlu (a posljednjih godina najčešće se vežu uz skandale oko zlostavljanja djece)“.
U većini drugih mjesta na svijetu, stav prema religiji je mnogo pozitivniji. Regije koje najpozitivnije gledaju na religiju su Afrika (65 %), zatim Amerika (54 %) te Bliski Istok i Sjeverna Afrika (50 %). U Sjedinjenim Američkim Državama, 62 % religiju doživljava pozitivno, dok je u Indoneziji taj broj čak 95% .
“Ako izuzmemo Europu, ljudi danas nisu ništa manje duhovni”, kazala je Carballo, dodavši kako su suprotno nekim društveno-znanstvenim teorijama “utvrdili da modernizacija ne mora nužno dovesti do sekularizacije”.
Carballo je navela da se jedan od glavnih razloga zašto se na religiju u Americi gleda pozitivnije nego u Zapadnoj Europi, nalazi u europskom modelu socijalne države, koji brine za čovjeka ‘od kolijevke pa do groba’ što ljudima daje osjećaj sigurnost i ugode pa zato i nemaju potrebe ovisiti o Bogu i Njegovoj providnosti.
Za usporedbu, Carballo je istaknula Latinsku Ameriku koja ima “katoličku kulturu”, gdje je “religioznost vrlo visoka.” “Urugvaj je manje religiozna zemlja, ali općenito svi su vrlo religiozni, ljudi misle da je religija važna i vrlo pozitivna. Velika važnost se pridaje Bogu u životu ljudi“.
No, WIN / Gallup International također primjećuje kako se višim obrazovanjem pozitivan stav prema religiji smanjuje– a najznačajniji pad se vidi na razini sveučilišta i poslijediplomskog studija.
Ljudi bez obrazovanja ukupno su imali 70 % pozitivan stav prema religiji, taj broj blago pada na 62 % kod onih sa srednjom stručnom spremom.
Kada se sveučilišno obrazovanje uvede u sliku, negativni stavovi ubrzavaju: samo 56 % ima pozitivan stav, dok potpuno negativan stav ima 26 %. Među onima s naprednim stupnjevima obrazovanja, kao što su magisterij i doktorat, samo 52 % anketiranih ima pozitivan stav prema religiji, dok njih 32 % ima potpuno negativno stajalište.
Carballo nagađa da s višim obrazovanjem često dolaze veći prihodi i bolji gospodarski izgledi što mnogima zamjenjuje osjećaj udobnosti i sigurnosti koje im je davala religija, pa “smatraju da im vjera nakon toga više i ne treba“.
“No, većina ljudi na svim razinama obrazovanja i dalje gledaju na religiju više pozitivno, što je izuzetno važno“, dodala je Carballo.
Veće neprijateljstvo prema religiji među akademskom elitom također može proizlaziti iz “zajedničkih vrijednosti među inteligencijom“, objasnila je Keynes. Inače izravni potomak Charlesa Darwina, Keynes govori kako je ona “rođena i odrasla u tom miljeu – gdje svatko dijeli iste stavove o pitanjima kao što su pobačaj , eutanazija … jer je pravo pojedinca da sam bira“. “Dakle, postoji netrpeljivost ili nerazumijevanje, prema Crkvi koja se protivi tim stvarima“, rekla je ona.
Keynes je istaknula papa Franju kao dobar primjer kako izraziti poruke koje “naglašavaju Božje milosrđe i pokazuju Crkvu koja je otvorena i pruža dobrodošlicu“, a opet poruka je “uvijek ortodoksna“. Dodala je da je mons. Luigi Giussani, pokojni osnivač Comunione e Liberazione (Zajedništvo i oslobođenje) također znao kako to dobro činiti.
“Radi se o tome da li smo dosljedni kao kršćani“, rekla je Keynes. “Autentičnost je uvijek atraktivna i uvijek izaziva.“
(izvor: www.ncregister.com)
