Slušajući neki dan intervju s danskim profesorom Christianom Bjornskovim, bio sam potaknut na razmišljanje o tome što ljude zapravo čini sretnim? Naime, nakon što je u jednoj međunarodnoj anketi ispalo da su stanovnici Danske najsretniji ljudi na svijetu, svjetski mediji su tu sreću protumačili kao posljedicu ekonomskog blagostanja u državi i politike socijalnog karaktera koju provodi njihova vlada.
Bjornskov s druge strane takva tumačenja demantira, pa je iznio rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja koja pokazuju da su Danci u stvari narod s najvišom razinom povjerenja, u odnosu na ostale narode anketirane diljem svijeta. To povjerenje; u ljudima, u poduzećima, u ustanovama je ključni faktor koji Dance čini najsretnijim narodom na svijetu.
Ne znam gdje se Hrvatska našla u ovoj anketi o ‘sretnosti’ ali ako je povjerenje bitan faktor, kao što Bjornskov tvrdi, onda se bojim da i nismo pri vrhu. Naša Vlada sama pretpostavlja da poduzetnici po svojoj naravi varaju, pa reklamnim spotovima tjeraju narod da provjere svaki račun koji primaju. Vijesti su pune lažnih invalida, lažnih bolovanja a o nezakonitoj gradnji da ne govorim.
Zašto smo kao narod toliko drugačiji od Danaca? Bjornskov tvrdi da povjerenje, kada je već stečeno, ostaje usađeno u narodu i prenosi se iz jedne generacije u drugu, pa su tako Danski emigranti koji su započeli nove živote u Americi, na primjer, sačuvali tu visoku razinu povjerenja. Nažalost i niska razina povjerenja također se nasljeđuje, što je Bjornskov utvrdio među afroameričkim stanovništvom u SAD-u.
Kako Hrvatska neprestano živi u doba rata i tiranije vlasti- još od Šestosiječanjske diktature 1929.-e (da ne idem u još dalju povijest), nije ni čudno da je razina povjerenja u narodu niska, dok je Danska manje više uživala u jednom slobodnom demokratskom društvu već više od stotinu godine, bez prevelikog uplitanja u ratove ili eksperimentiranja sa socijalizmom ili fašizmom.
Ali vratimo se malo i pogledajmo povezanost između povjerenja i sreće. Par dana nakon što sam odslušao ovaj intervju, razmatrao sam o Isusovoj poruci o ljubljenju svog bližnjeg i kako to zaista prakticirati, kada me baš taj pojam povjerenja zaskočio u mislima. Imati povjerenja u svog bližnjeg je sigurno jedan od načina na koji možemo iskazati ljubav prema svom bližnjemu. Možda je to povjerenje u svog bližnjeg, odnosno ljubav, ono što fali u Hrvata da bi bili sretniji. Pa ako je Danska neki model za uspjeh u ekonomskom smislu, onda će i on doći sam po sebi ako pokazujemo više ljubavi a manje nepovjerenja.
Ako vas zanima intervju sa Christian Bjornskovim možete ga poslušati na Tom Woods Show ovdje.
