Vatikan je objavio poruku za Ramazan muslimanima, naglašavajući da njegovo podudaranje s kršćanskom korizmom predstavlja “jedinstvenu priliku za zajednički hod, rame uz rame.”
“Ramazan nama katolicima djeluje kao škola unutarnje preobrazbe,” stoji u poruci Vatikana. “Održavajući se od hrane i pića, muslimani uče kontrolirati svoje želje i usmjeravati se na ono što je bitno.”
Osvrćući se na katoličko liturgijsko vrijeme korizme, Vatikan je pozitivno usporedio Ramazan s korizmom:
“Ove duhovne prakse, premda različito izražene, podsjećaju nas da vjera nije samo vanjsko izražavanje, već put unutarnjeg obraćenja.”
Poruka je objavljena iz Vatikanskog dikasterija za međureligijski dijalog muslimanima za vrijeme Ramazana, koji je započeo 1. ožujka. S obzirom na to da je korizma počela nekoliko dana kasnije, Vatikan i određeni kardinali iskoristili su priliku za povećanje usporedbi u očito ekumenskim pokušajima usklađivanja katoličanstva i islama.
“Ova blizina u duhovnom kalendaru nudi nam jedinstvenu priliku za zajednički hod, kršćani i muslimani, u procesu pročišćenja, molitve i ljubavi,” napisao je novi prefekt dikasterija, kardinal George Jacob Koovakad, te dodao:
“Nama katolicima radost je podijeliti ovo vrijeme s vama, jer nas podsjeća da smo svi hodočasnici na ovoj zemlji, tražeći kako živjeti bolje živote. Ove godine želimo zajedno s vama razmisliti ne samo o tome što možemo učiniti da živimo bolje, već prije svega o tome što želimo postati zajedno, kao kršćani i muslimani, u svijetu koji traži nadu.”
Koovakad je postavio pitanje o katoličko-islamskim odnosima: “Želimo li biti samo suradnici za bolji svijet ili istinska braća i sestre, svjedočeći zajedničko prijateljstvo Boga sa svim čovječanstvom?”
Govoreći o “našem zajedničkom pozivu,” kardinal je istaknuo da muslimansko-kršćanski odnosi mogu odgovoriti na svjetsku želju za “bratstvom i iskrenim dijalogom.”
“Zajedno, muslimani i kršćani mogu svjedočiti ovu nadu, uvjereni da je prijateljstvo moguće unatoč teretu povijesti i ideologijama koje promiču isključivanje,” napisao je. Muslimani i kršćani žele postati “braća i sestre u čovječanstvu koji duboko cijene jedni druge,” dodao je kardinal, nastavljajući:
“Naše povjerenje u Boga je blago koje nas ujedinjuje, daleko iznad naših razlika. Podsjeća nas da smo svi duhovna, utjelovljena, voljena stvorenja, pozvana živjeti u dostojanstvu i međusobnom poštovanju. Štoviše, želimo postati čuvari ovog svetog dostojanstva odbacujući sve oblike nasilja, diskriminacije i isključivanja.”
Ove godine, dok se naše dvije duhovne tradicije približavaju u proslavi Ramazana i korizme, imamo jedinstvenu priliku pokazati svijetu da vjera preobražava ljude i društva te da je snaga za jedinstvo i pomirenje.
Kao što je postalo uobičajeno u takvim porukama, citirana je međureligijska enciklika pape Franje iz 2020. Fratelli Tutti, dok je Koovakad pozvao na “dijalog” za izgradnju “zajedničke budućnosti utemeljene na bratstvu.”
“Ne želimo samo koegzistirati; želimo živjeti zajedno u iskrenom i uzajamnom poštovanju,” rekao je o islamsko-kršćanskom dijalogu koji je zamislio. “Vrijednosti koje dijelimo, poput pravde, suosjećanja i poštovanja prema stvorenju, trebale bi nadahnjivati naše postupke i odnose te služiti kao naš kompas u gradnji mostova, a ne zidova, obrani pravde umjesto ugnjetavanja, zaštiti okoliša umjesto njegovog uništavanja. Naša vjera i njene vrijednosti trebale bi nam pomoći da budemo glasovi koji se izjašnjavaju protiv nepravde i ravnodušnosti te proklamiraju ljepotu ljudske raznolikosti.”
Ramazan i blagdan koji ga zaključuje trebali bi biti “prilika za bratske susrete između muslimana i kršćana, gdje možemo zajedno slaviti Božju dobrotu,” pozvao je Koovakad. “Neka vaše postenje i druge pobožne prakse tijekom Ramazana te proslava ‘Id al-Fitra koja ga zaključuje donesu obilne plodove mira, nade, bratstva i radosti.”
Ovakva poruka nije novost za Dikasterij za međureligijski dijalog Vatikana, jer je ured u prošlosti izdavao slične note.
Posebno s osobnim naporima pape Franje, Vatikan posljednjih godina sve više nastoji razviti prijateljske odnose sa sljedbenicima islama. Dok Franjo traži jedinstvo s muslimanima u stilu Fratelli Tutti, brojni istaknuti prelati upozoravaju da islam odbacuje temeljne aspekte o Bogu i da je nespojiv s katoličanstvom.
Kako stoji u islamskom svetom tekstu, Kuran izričito odbacuje mnoge temeljne elemente katoličanstva. Prvo, Kuran odbacuje pojam Boga kao Trojstva; drugo, odbacuje da Bog ima sina, tvrdeći da mu to nije dostojno. Treće, Isus se promatra samo kao Božji poslanik, pa stoga tvrdi da Marija ne može biti Majka Božja.
U intervjuu iz kolovoza 2016., kardinal Raymond Burke izjavio je: “Ne vjerujem da svi štujemo istog Boga, jer je Bog islama vladar.”
Ovo je ponovio biskup Athanasius Schneider, koji je u svojoj knjizi Christus Vincit izjavio: “Islam sam po sebi nije vjera.”
Doista, dok se Ramazan u sekularnim medijima prikazuje kao razdoblje pobožnog posta, islamski učenjaci naglašavaju da to nije posve tako. Robert Spencer objasnio je u članku iz 2016. godine da, iako se muslimani tijekom Ramazana potiču “da postanu velikodušniji i ljubazniji prema svojim muslimanskim bližnjima,” tijekom istog razdoblja dolazi do povećanja anti-muslimanskog nasilja.
“Ako je imperativ Ramazana postati pobožniji, musliman koji se marljivo posveti ramazanskoj praksi istovremeno postaje milosrdniji prema svojim muslimanskim bližnjima i stroži prema nevjernicima,” napisao je Spencer.
Dok Vatikan nastavlja blagi pristup prema muslimanima, kardinal Robert Sarah, prefekt emeritus Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, upozorio je na takav stav.
Pisajući na internetu nakon napada u listopadu 2020. u katoličkoj crkvi u Nici od strane muslimana koji je ostavio troje mrtvih, afrički kardinal pozvao je “Zapad” da shvati opasnost od islamizma:
“Islamizam je monstruozni fanatizam koji se mora boriti snagom i odlučnošću. Neće zaustaviti svoj rat. Nažalost, mi Afrikanci to predobro znamo. Barbari su uvijek neprijatelji mira. Zapad, danas Francuska, mora to shvatiti.”
